ZNANOST: hrvatski znanstveni portal

Prednosti dvojezičnosti vidljive već kod jedanaestomjesečne djece

Brojna istraživanja pokazuju da govorenje više od jednog jezika ima značajne prednosti, a neka od njih ukazuju i na činjenicu da bilingvalne osobe imaju više sive tvari u mozgu te se lakše oporavljaju od ozljeda mozga. Znanstvenici su također otkrili pozitivne učinke dvojezičnosti kod djece, a novo je istraživanje je pokazalo da su čak i kod djece od samo nekoliko mjeseci starosti vidljive određene prednosti ukoliko su bila izložena višejezičnosti.

Naja Ferjan Ramírez, neuroznanstvenica sa Sveučilišta u Washingtonu, kaže: „Naši rezultati pokazuju da čak i prije nego što progovore, djeca odgajana u dvojezičnim obiteljima razvijaju izvršne funkcije. To znači da bilingvizam ne utječe samo na razvoj jezičnih sposobnosti, već i na cjelokupni kognitivni razvoj.“

Percipiranje različitih zvukova u dječjem mozgu

Znanstvenici tvrde da se oko djetetove prve godine života, dok počinje razvijati govor, događa promjena u načinu kako mozak obrađuje zvukove izgovorenih riječi, te upravo u tom razdoblju odrastanje u dvojezičnom kućanstvu može biti korisno.

Patricia Kuhl, članica istog znanstvenog tima, kaže da „monolingvalna djeca pokazuju sužavanje percepcije zvukova u dobi od oko 11 mjeseci što se manifestira prestankom razlikovanja zvukova stranoga jezika koje su uspješno razlikovala u dobi od 6 mjeseci. S druge strane, čini se da djeca koja su od rođenja paralelno slušala dva jezika ostaju 'otvorena' za zvukove novih jezika duže od svojih monolingvalnih vršnjaka, što ukazuje na prilagodljivost mozga.“

Rezultati objavljeni u znanstvenom časopisu Developmental Science temelje se na promatranju 16 jedanaestomjesečnih beba koje su sudjelovale u eksperimentu. Osmero je djece došlo iz obitelji u kojima se govorio samo engleski jezik, dok ih je osmero došlo iz englesko-španjolskih kućanstava.

Znanstvenici su pomoću postupka magnetoencefalografije (MEG) pratili aktivnost mozga kod djece dok su ona slušala osamnestominutnu snimku govornih zvukova karakterističnih za engleski ili španjolski jezik, ili za oba jezika. Tim je otkrio da su, slušajući snimku, dvojezična djeca imala izraženije reakcije u prefrontalnom i orbitofrontalnom korteksu, područjima mozga povezanima s kognitivnom obradom informacija te donošenjem odluka.

Izloženost jezicima ne usporava učenje

Zanimljivo je da su dvojezična djeca pokazala živčanu osjetljivost na zvukove engleskog i španjolskog jezika, što ukazuje na činjenicu da su zaista učili oba jezika. Monolingvalna djeca nisu pokazala ništa veću osjetljivost na zvukove engleskog jezika od dvojezične djece, što znači da kognitivna opterećenost prilikom izloženosti dvama jezicima nije usporavala brzinu učenja kod dvojezične djece.

Iako će dobivene rezultate biti potrebno potvrditi opsežnijim istraživanjem koje će uključiti više djece, oni bi mogli donijeti olakšanje dvojezičnim roditeljima koji brinu hoće li pretjerana izloženost dvama jezicima ometati učenje njihove djece.

„Mozak jedanaestomjesečne bebe uči bilo koji jezik ili jezike koji su prisutni u njegovom okruženju te je jednako sposoban učiti jedan ili dva jezika“, nastavlja Ferjan Ramírez. „Rezultati našeg istraživanja ne dokazuju isključivo činjenicu da su izrazito mala djeca sposobna učiti više jezika, već i to da je rano djetinjstvo optimalno razdoblje za takvo učenje.“

Izvor: Science Alert

Podijeli.