ZNANOST: hrvatski znanstveni portal

Pronađena fizička veza između mozga i imunološkog sustava

U zapanjujućem otkriću koje donosi promjenu nakon desetljeća drugačijeg učenja, istražitelji sa Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Virginiji su pokazali da je mozak izravno povezan s imunološkim sustavom krvnim žilama za koje se ranije nije znalo da postoje.

Saznanje da su te žile do sad svima koji su proučavali limfni sustav promakle je samo po sebi iznenađujuće, ali pravo značenje otkrića leži u učincima koje bi ono moglo imati na proučavanje i liječenje neuroloških bolesti, od autizma do Alzheimerove bolesti i multiple skleroze.

„Umjesto da postavimo pitanja: „Kako proučavamo imunološki sustav mozga?“, „Zašto pacijenti s multiplom sklerozom doživljavaju napade na imunološki sustav?“, sada problemu možemo pristupiti mehanički, jer je mozak kao i svako drugo tkivo s periferalnim imunološkim sustavom povezano preko limfnih krvnih žila,“ rekao je Jonathan Kipnis, profesor na Odsjeku za neuroznanost Sveučilišta u Virginiji.

„Ovo u potpunosti mijenja način na koji shvaćamo neuro-imunološku povezanost. Uvijek smo je smatrali ezoteričnom i mislili smo da se ne može proučavati. Ali, sada možemo postaviti neka mehanička pitanja.“

„Vjerujemo da svaka neurološka bolest ima odgovarajuću imunološku komponentu, a krvne žile bi u tome mogle igrati veliku ulogu,“ rekao je Kipnis. „Teško je zamisliti da ove žile nemaju nešto s nekom neurološkom bolesti s imunološkom komponentom.“

Novo otkriće u ljudskom tijelu

Kevin Lee, voditelj Odsjeka za neuroznanost Sveučilišta u Virginiji, je opisao svoju reakciju na otkriće iz Kipnisovog laboratorija: „Kad su mi ovi dečki prvi put pokazali početne rezultate, rekao sam samo jednu rečenicu: „Morat će promijeniti udžbenike.“

Nikad nismo imali limfni sustav za središnji živčani sustav, i bilo je jasno od prvog zaključka ( a proveli su još studija koje su potvrdile pronalazak) da će to u potpunosti promijeniti način na koji ljudi promatraju povezanost središnjeg živčanog sustava i imunološkog sustava.“

Even Kipin je na početku bio skeptičan. „Nisam zapravo vjerovao da u tijelu postoje strukture kojih nismo svjesni. Mislio sam da je u tijelu već sve određeno,“ rekao je. „Mislio sam da su takva otkrića bila gotova negdje sredinom prošlog stoljeća. Ali, očito je da nisu.“

„Bilo je dobro skriveno“

Otkriće je omogućio Antoine Louveau iz Kipnisovog laboratorija. Krvne žile su otkrivene nakon što je Louveau smislio metodu za podizanje moždanih ovojnica kod miševa na jednoj strani kako bi se one mogle u cijelosti proučavati. „Zapravo je bilo prilično jednostavno“, rekao je. „Postojao je jedan trik: moždane ovojnice smo sredili u lubanji, tako da je tkivo sigurno u svom psihološkom stanju, a onda smo ga razdvojili. Da smo uradili drugačije, ne bi djelovalo.“

Nakon što je otkrio uzorke poput krvnih žila pri diobi imunoloških stanica, provjerio je jesu li to limfne žile i tako ih pronašao. Ono što je bilo nevjerojatno je postojalo. Louveau se prisjetio trenutka: „Pozvao sam Jonnya (Kipnisa) da dođe do mikroskopa i rekao: „Mislim da imamo nešto.““

Na pitanje kako nitko nije primijetio limfne žilice u mozgu sve ovo vrijeme, Kipnis ih je opisao kao „dobro skrivene“ i primijetio da prate veliku krvnu žilu niz sinuse, a to je područje teško snimiti. „Tako je blizu krvnim žilama, da je skoro ne vidite,“ rekao je. „Ako ne znate što tražite, jednostavno je ne vidite.“

„Prikaz ovih žila bio je ključan u prikazivanju njihove funkcije i ne bi bio moguć bez suradnje s Tajie Harris,“ rekao je Kipnis. Harris je docentica neuroznanosti i članica BIG centra. Kipnis je također pohvalio „fantastične“ kirurške vještine Igora Smirnova, istraživača u Kipnisovom laboratoriju čiji je rad bio ključan za znatan uspjeh ove studije.

Alzheimerova bolest, Autizam, MS i ostale bolesti

Neočekivana prisutnost limfnih žila postavlja velik broj pitanja na koje trebamo odgovor, o tome kako mozak radi i kako u njemu nastaju bolesti. Za primjer možemo uzeti Alzheimerovu bolest. „Kod Alzheimerove, u mozgu se nakupljaju veliki komadi proteina,“ rekao je Kipnis. „Mi mislimo da se oni nakupljaju u mozgu jer ih ove krvne žile ne uklanjaju učinkovito.“

Primijetio je da se izgled žila mijenja s godinama, tako da je uloga koju oni imaju u starenju područje koje trebamo istražiti. Mnoge se druge neurološke bolesti, od autizma do multiple skleroze, moraju ponovno proučiti iz ovog ugla jer sada znamo nešto što znanost ranije nije znala.

Izvor: Virginia

Podijeli.