ZNANOST: hrvatski znanstveni portal

Svjesnost nije razmišljanje, previše automatskog razmišljanja je štetno

Svjesnost je sposobnost koja je prirođena svakome od nas. Međutim, vrlo često neki poistovjećuju pojam svjesnosti s razmišljanjem. Koje su to osnovne razlike između pojma svjesnosti i razmišljanja? Specifična razlika koja dijeli ova dva pojma je ta da je svjesnost dio nas koji ima sposobnost promatrati sebe i svijet oko sebe, dok je razmišljanje usmjereno na donošenje prosudbi i zaključaka. Najjednostavniji opis svjesnosti bi bio taj da je svjesnost mirni, tihi dio i budna prisutnost koja obraća pozornost na sve što iskušavamo bez prosuđivanja.

Sadržaj koji možemo uočiti koristeći svjesnost uključuje senzacije, osjećaje, misli, impulse i instinkte. Ti sadržaji se konstantno mijenjaju, ali svjesnost uvijek ostaje ista – mirna i konstantna. Ukoliko živimo iz pozicije svjesnosti, svi sadržaji koji se pojave kao rezultat naše svakodnevice, kad se pojave mi ih uočimo, tj. osvijestimo. Taj dio koji uočava te sadržaje je naša svjesnost. Pa tako, i razmišljanje je jedan od sadržaja svjesnosti, tj. jedna od komponenti našeg iskustva u svakodnevici koju uočavamo putem svjesnosti koji, za razliku od svjesnosti, komentira naša životna iskustva putem misli i slika.

Zamka u današnjem društvu leži u tome što je kod ljudi predominantno razmišljanje, dok se svjesnost zanemaruje, tj. jako mali broj ljudi ju aktivno koristi. Zbog toga dolazi do gubitka kontakta sa sadašnjim trenutkom, a samim time i sa svim prekrasnim manjim ili većim životnim radostima. Međutim, puno veća posljedica predominantnog intelekta i razmišljanja je život u glavi koji mnogima stvara poprilično velike probleme. Primjerice, mnogi zbog pretjerano aktivnog procesa razmišljanja i misli pate od nesanice što dugoročno dovodi do razvoja određenih bolesti. Zašto? Zato što nekvalitetan san i pretjerano naglašen intelekt crpe životnu energiju i troše tijelo, zbog čega ono postaje podložnije bolestima. Pod utjecajem ovih faktora tijelo se jednostavno ne može regenerirati, pa je bolest jedino 'rješenje'.

Proces razmišljanja koji se odvija u našoj glavi koristi imaginaciju i memoriju, a sastoji se od misli koje zauzimaju formu mentalnih riječi ili slika koje prizivaju određene emocije i senzacije u tijelu. Pa tako, razmišljanje nam daje mogućnost da usmjeravamo svoju pozornost na potencijalnu budućnost ili da prizivamo sjećanja iz prošlosti. Ukoliko proces razmišljanja koristimo kreativno i na adekvatan način, možemo se nevjerojatno razvijati. Ali, nažalost, većina ga koristi automatski i previše, što dovodi do stvaranja kontrolnih, obrambenih mehanizama koji najčešće štite od osjećanja emocija koje nosimo u sebi.

Naime, proces razmišljanja nam pomaže da izbjegnemo fizičku, emocionalnu ili psihičku bol putem svojih mehanizmima kao što su: planiranje, prosuđivanje, kompariranje, analiziranje, interpretiranje, spekuliranje, etiketiranje i kategoriziranje. Najčešći rezultat toga je da nam se u glavi jave polaritetne misli, jer su ovi mehanizmi uvijek 'za nešto' ili 'protiv nečega' ('on je zabavan - sviđa mi se', 'on je dosadan - ne da mi se biti s njim' itd.).

Ukoliko nam je razmišljanje predominantno u životu, onemogućavamo si vidjeti stvari na novi način, jer se držimo starih vrijednosti i uvjerenja koji proizlaze iz memorije koja je bazirana na iskustvima iz prošlosti.

S druge strane, svjesnost je fenomenalna sposobnost koja nema omogućuje proširiti vidike i percepciju te nadvladati stare mehanizme (misli, vjerovanja, uvjerenja, ponašanja i emocionalne reakcije) kojima nije mjesto u sadašnjosti. Ona se ne bazira na prošlosti i budućnosti, jer postoji isključivo u sadašnjosti. Korištenjem svjesnosti postiže se znatno veća razina prihvaćanja, zbog čega mehanizam prosuđivanja i osuđivanja postaje besmislen, a samim time i većina problema s kojima se suočavamo u sadašnjosti.

Svjesnost je odličan alat koji svakome može pomoći smiriti i opustiti nemiran um, a samim time postigne i puno opušteniji način i tempo života. Također, koristeći svjesnost postajemo puno prirodniji zato što naše akcije i ponašanja dolaze iz sasvim druge pozicije iz nas - pozicije koja je uravnotežena, mirna i tiha - pa samim time i naše djelovanje poprima takve kvalitete.

Podijeli.