Zašto nam češanje pruža toliko zadovoljstvo?
Odavno je poznato da češanje budi osjećaj ugode i zadovoljstva kod pacijenata s kroničnim svrbežom. Istraživači iz Department od Dermatology and Temple Itch Center na Temple University School of Medicine (TUSM), sve su bliže razumijevanju zašto je to tako.
Koristeći funkcionalnu magnetsku rezonanciju (fMRI), istraživači su promatrali aktivnost u mozgu kod 10 pacijenata s kroničnim svrbežom i kod 10 zdravih pacijenata tijekom češanja mjesta svrbeža. Otkrili su da su područja mozga zadužena za motoričku kontrolu i obrađivanje ugodnih doživljaja bila jače aktivirana prilikom češanja kod pacijenata s kroničnim svrbežom. Upravo navedena pojačana aktivnost bi mogla objasniti ovisnost o češanju kod takvih pacijenata. Rezultati ove studije su objavljeni 5. lipnja 2015. godine u Journal of Investigative Dermatology.
„Kronični svrbež je osnovni simptom mnogih dermatoloških oboljenja poput atipičnog ekcema, psorijaze te neugodan simptom drugih bolesti poput zatajenja bubrega,“ izjavio je Hideki Mochizuki, PhD, izvanredni profesor dermatologije na TUSM i prvi autor studije koju je započeo Gil Yosipovitch, doktor medicine na katedri za dermatologiju na TUSM i direktor u Temple Itch Center.
Usprkos prvotnom zadovoljstvu, konstantno češanje može dovesti do jačanja intenziteta svrbeža, kao i boli, te trajnog oštećenja kože,“ nastavlja Dr. Mochizuki. „Zato je važno razumjeti moždane aktivnosti koje izazivaju ovakvo patološko češanje.“
Prvo istraživanje ovakvog tipa u svijetu
U prethodnoj studiji istraživačke skupine doktora Yosipovitcha, znanstvenici su istraživali moždane mehanizme češanja i njihovu povezanost sa zadovoljstvom, ali samo kod zdravih volontera.
Prema doktoru Yosipovitchu, ovogodišnja studija je prva koja istražuje aktivnosti mozga tijekom češanja kod pacijenata s kroničnih svrbežom.
Tijekom studije, svrbež je izazvan biljkom cowhage na desnim podlakticama pacijenata s kroničnim svrbežom i zdravih sudionika istraživanja. Pacijenti su zatim snimljeni funkcionalnom magnetskom rezonancijom dok su češali mjesto svrbeža. Istraživači su kod pacijenata s kroničnim svrbežom otkrili povećanu aktivnost mozga u suplementarnom motoričkom području, premotoričkom korteksu te primarnom motoričkom korteksu; područjima koja su povezana s motoričkom kontrolom i motivacijom za pokret. Područja mozga uključena u obradu ugodih podražaja poput striatuma, cingularnog korteksa, repate jezgre (caudate nucleus) i orbitofrontalnog korteksa, također su bila puno aktivnija nego kod zdravih pacijenata.
Rezultati pružaju novu nadu oboljelima
„Naša otkrića nam mogu pomoći da utvrdimo i poboljšamo razumijevanje moždane mreže s naglaskom na ciklus svrbeža i češanja kod pacijenata s kroničnim svrbežom.“ kaže Mochizuki. „To razumijevanje može dovesti do novih terapija za takve pacijente.“
Kronični svrbež pogađa milijune Amerikanaca, a definira se kao svrbež koji traje dulje od šest tjedana. Može se nalaziti na cijelom tijelu ili može biti limitirano na određeno područje. Šanse za pojavljivanjem kroničnog svrbeža se povećavaju s godinama.
Kronični svrbež može uzrokovati infestacija parazitima (svrab, pedikuloza), ali se najčešće javlja kao posljedica različitih primarnih i sistemskih bolesti poput atopičnog i kontaktnog dermatitisa, psorijaze, leukemije, dijabetesa i bubrežnih bolesti. Budući da su mnoge od tih bolesti autoimune i kronične te se teško ili uopće ne mogu izliječiti, svrbež predstavlja dugotrajan problem u životu pacijenta koji utječe na njegovo fizičko i psihičko zdravlje. Istraživanja na ovom području pružaju nadu da će se pronaći funkcionalna terapija koja će olakšati simptome kroničnog svrbeža.
Izvor: SciDaily