ZNANOST: hrvatski znanstveni portal

Koliko je zapravo važna nesvjesna motivacija?

Kako se motiviramo za izvođenje različitih zadataka koji nam nisu pretjerano ugodni? Čini se kako je tu ključna snaga volje; što je neugodniji zadatak koji je stavljen pred nas, to nam je potrebno više snage volje kako bismo uspješno savladali izazov. 

Nažalost, naše "zalihe" snage volje vrlo se brzo iscrpe. To pak znači kako su potrebni neki drugi mehanizmi kako bi motivirali ljude na neprekidno izvođenje zadataka na visokoj razini. Znanstvenici danas sve više ukazuju na to kako naša unutrašnja, nesvjesna motivacija može značajno poboljšati kapacitete izvedbe određenog zadatka. Što znači kada kažemo da je neka osoba jako motiviran za nešto? Time zapravo želimo reći da ona mobilizira sve snage kako bi postigla nešto određeno, da se fokusira na određeni cilj te da ju ništa neće odvratiti od toga da ga realizira. 

Unutarnja i vanjska
Psiholozi razlikuju dvije vrste motivacije: unutrašnju i vanjsku motivaciju. O unutrašnjoj motivaciji govorimo kada osoba djeluje iz vlastitih pobuda, neovisno o bilo kakvoj nagradi koja bi mogla uslijediti. Ona može biti rezultat naših osjećaja, misli, vrijednosti i ciljeva. O vanjskoj motivaciji pak govorimo kada osoba djeluje na određen način isključivo zbog nečeg njoj izvanjskog. 

Profesor Hugo Kehr, s Odjela za psihologiju Tehničkog sveučilišta u Münchenu (TUM), ističe kako postoje tri komponente motivacije. Prvu čine naši svjesni ciljevi i želje, primjerice, težnja za dobro plaćenim poslom kako bi se postigao određen standard života. Također,vođeni  smo i nesvjesnim motivima. Ti su motivi duboko ukorijenjeni u našim emocijama te mogu uključivati želju da nešto učinimo dobro, ostavimo dobar dojam na nekoga i slično. Treća se komponenta tiče vještina i sposobnosti. 

Kada su prisutne sve tri komponente tada se može reći da smo veoma motivirani za zadatak koji trebamo izvesti. Ako nedostaje jedna komponenta, ključnu ulogu odigrava snaga volje. Ipak, sama snaga volje i samokontrola neće nas dugo voditi u izvođenju zadatka. Profesor Kehr i psiholog dr. Peter Gröpel (TUM) istraživali su kako naša nesvjesna motivacija može utjecati na snagu volje. 

Snaga volje na testu
Kako bi istražili utjecaj nesvjesnih motiva, istraživači su svojim ispitanicima dali zadatak da savladaju određen izazov. Tada su proučavali koliko im je snage volje ostalo za drugi izazov. Njihovo se istraživanje baziralo na sljedećoj hipotezi: što je veća razina nesvjesne motivacije, to će se duže očuvati snaga volje.           

U prvom dijelu eksperimenta ispitanicima je prikazana ključna scena iz filma Društvo mrtvih pjesnika u kojoj otac brani sinu da postane glumac. Od jedne skupine ispitanika potom je zatraženo da odglume tu scenu, zauzimajući ulogu oca. Drugi dio eksperimenta sastojao se od prikazivanja nekih od najsmješnijih scena iz animiranog filma Ledeno doba, a od ispitanika se tražilo da se pritom ne smiju. Ispitanici su u oba slučaja morali koristiti snagu volje: u prvom dijelu kako bi odigrali prilično neugodnu ulogu oca ispred kamere, a u drugom kako bi suspregnuli želju za smijanjem. 

Snaga nesvjesne motivacije
Koristeći se standardnim testovima, psiholozi su procijenili jačinu „volje za moći“ sudionika ispitivanja (njihovu unutarnju motivaciju da utječu na druge i kontroliraju ih). Ideja je ta da što je više takve unutarnje motivacije prisutno kod osobe, lakše će joj biti odigrati ulogu dominantnog oca. Uistinu, oni su otkrili kako su ispitanici s izraženijom motivacijom te vrste lakše izvršili drugi zadatak. 

Dr. Kehr objašnjava kako iz navedenog možemo zaključiti da su se takve osobe mogle osloniti na svoju unutrašnju motivaciju prilikom izvođenja prvog zadatka te im je ostalo više snage volje za izvođenje drugog.

 Izvor: Psychcentral, Tum

Podijeli.