ZNANOST: hrvatski znanstveni portal

Znanstvenici napravili lego robot s mozgom crva

Pokušaj da se razumije ljudski mozak, i dalje velika tajna, nije ništa novo. Najobuhvatniji od tih pokušaja je ambiciozni projekt Europske Unije, Human Brain Project, koji okuplja 80 partnera iz čitave Europe, a ima za cilj stvaranje potpune funkcionalne slike mozga.

No, dok se EU bavi razvojem potpune funkcionalne slike ljudskog mozga, istraživači na OpenWorm projektu bave se računalnim simuliranjem živčanih puteva crva Caenorhabditis elegans.

Zašto crva? Naprosto zato što je simuliranje živčanih puteva ljudskog mozga u ovom trenutku nemoguće. Kad bi i bilo moguće, povuklo bi mnoga etička pitanja, što je navelo istraživače da se u ovom trenutu fokusiraju na crve čiji su genom i živčani sustav već puno puta istraživani i danas već dobro poznati.

Ideja projekta je u potpunosti replicirati C. elegans crva u virtualni organizam. Kao prvi korak ka tom cilju, tim je uspješno uspostavio veze između 302 živčane stanice crva i simulirao ih na računalu. Drugim riječima, istraživači su uspjeli povezati vanjske podražaje s aktivacijom živčanih puteva u mozgu crva te povezati aktivaciju živčanih puteva s reakcijom crva na te podražaje.

Lego robot

Kako bi testirali simulacijski model, istraživači su koristili maleni Lego robot koji ima sve bitne dijelove tijela crva – senzor baziran na sonaru koji ima ulogu nosa te motore koji imaju ulogu pokretačkog sustava crva.

Bez ikakvog programiranja, robot se uspješno kretao naprijed, zaustavljao i okretao. Kako tvrdi Lucy Black, "Robot se ponaša poput crva. Stimuliranje nosa dovelo je do zaustavljanja robota. Doticaj senzora dodira doveo je do gibanja naprijed i unatrag. Stimuliranje senzora hrane dovelo je do gibanja naprijed."

Istini za volju, korišteni model je pojednostavljeni model mozga crva, s obzirom na to da je teško realizirati mehanizam aktivacije bioloških neurona. No, i dalje ostaje činjenica da se robot kretao zahvaljujući isključivo simuliranim živčanim vezama mozga crva.

Put do digitalne svijesti

Jedan on (neupitnih) sljedećih koraka je pokušati isto s ljudskim mozgom. U teoriji, neki smatraju, to bi omogućilo mapiranje ljudske svijesti na računalo i život nakon smrti u obliku digitalne svijesti.

Činjenica da još uvijek, nakon niza godina i ogromnih resursa utrošenih u proučavanje mozga, ne razumijemo mozak u potpunosti (dapače, daleko smo od toga), ne ide na ruku planovima o skorom repliciranju funkcioniranja istog. Barem ne analogno repliciranju živčanih puteva crva. Tim više što je broj živčanih stanica odrasle osobe oko 1011, višestruko više od broja istih kod crva.

No to je jedan razlog više da se naš nemirni duh suoči i s ovim izazovom.

Izvor: SciAlert

Podijeli.