ZNANOST: hrvatski znanstveni portal

Mediteranska prehrana osnažuje mozak koji stari

Čini se da mediteranska prehrana, bogata maslinovim uljem i orašastim plodovima, doprinosi osnaživanju mozga starijih ljudi, i to bolje nego ˝low-fat˝ prehrana s malim udjelima masti, pokazuje istraživanje objavljeno u Journal of Neurology Neurosurgery and Psychiatry.

Ovakve nalaze autori sa Sveučilišta Navarra u Španjolskoj temelje na 522 muškaraca i žena u dobi između 55 i 80 godina, bez kardiovaskularnih bolesti ali s visokim vaskularnim rizikom zbog određenih bolesti ili uvjeta – dijabetesa tipa 2 ili kombinacije 3 od sljedećih faktora: visokog krvnog tlaka, nepovoljne slike masti u krvi, pretilosti, ranog nastupanja kardiovaskularnih bolesti u obitelji ili pušenja. Te su osobe sudjelovale u opsežnom programu PREDIMED s ciljem borbe protiv kardiovaskularnih bolesti. Slučajno su raspoređeni u skupinu mediteranske prehrane - s dodacima maslinovog ulja ili umiješanim orašastim plodovima – orasima, lješnjacima i bademima - ili kontrolnu skupinu kojoj je savjetovana ˝low-fat˝ prehrana koja se uobičajeno preporučuje kao prevencija srčanog i moždanog udara.

Mediteranska je kuhinja osobita po korištenju maslinovog ulja kao osnovne masti za kuhanje, visokim udjelom voća, orašastih plodova, povrća i mahunarki, umjerenom ili visokom potrošnjom ribe i morskih plodova, niskim udjelom mliječnih proizvoda i crvenog mesa te umjerenom konzumacijom crnog vina.

Stanje pacijenata je redovito pratio njihov obiteljski liječnik te se svaka četiri mjeseca provjeravalo pridržavaju li se propisane prehrane. Nakon u prosjeku šest i pol godina, pad u kognitivnim sposobnostima ispitan je testom Mini Mental State Exam i testom crtanja sata koji mjeri više moždane funkcije, uključujući orijentaciju, pamćenje, jezik, vizuospacijalne i vizuokonstruktivne sposobnosti te izvršne funkcije – radno pamćenje, raspon pažnje i apstraktno mišljenje.

Na kraju studije, samo je 60 sudionika s mediteranskom prehranom razvilo blaža kognitivna oštećenja: 18 njih iz mediteranske prehrane s dodatkom maslinovog ulja, 19 njih iz mediteranske prehrane s dodatkom orašastih plodova te 23 iz kontrolne grupe. Dodatnih je 35 sudionika razvilo demenciju: 12 koji su konzumirali maslinovo ulje, 6 iz skupine s orašastim plodovima te 17 iz kontrolne skupine.

Prosječni bodovi na oba testa kognitivnih sposobnosti bili su bolji za skupine koje su konzumirale bilo koju od mediteranskih prehrana u usporedbi s ˝low-fat˝ prehranom. 

Ovi su nalazi neovisni o drugim faktorima poput dobi, obiteljske povijesti kognitivnih oštećenja i demencije, prisutnosti ApoE proteina (inače povezanog s Alzheimerovom bolešću), stupnjem obrazovanja, razinom fizičke aktivnosti, faktora vaskularnog rizika, potrošnje energije i depresije.

Autori priznaju kako je veličina uzorka relativno mala te da je uzorak specifičan zbog visokog rizika od vaskularnih bolesti te stoga nije sigurno vrijede li nalazi i za opću populaciju. Ipak, svoj rad ističu kao prvi koji dugoročno prati utjecaj mediteranske prehrane na sposobnosti mozga te je jedan od mnogih koji ukazuju na važnost kvalitetne prehrane za očuvanje kognitivnih funkcija u mozgu koji stari.

Studija PREDIMED je pokrenuta s ciljem ispitivanja utjecaja mediteranske prehrane na primarnu prevenciju kardiovaskularnih bolesti, provedena u periodu od 2003. do 2011. godine. Mnogi su nalazi koje studija donosi zanimljivi, tako je pokazano i da konzumacija maslinovog ulja smanjuje rizik smrti od kardiovaskularnih bolesti, moždanog ili srčanog udara za čak 30 %.

Izvor: British Medical Journal, Universitat de Barcelona 

Podijeli.