Znanost - hrvatski znanstveni portal

Protein, 'prometni policajac', upravlja ključnim korakom u diobi stanica

Prometni policajac koji stoji na prometnom raskrižju i usmjerava tok vozila je možda rijedak prizor u današnje vrijeme, ali čini se da se slična scena često dešava u našim stanicama. Znanstvenici u Europskom laboratoriju za molekularnu biologiju (EMBL) su otkrili i nedavno objavili u časopisu Cell da protein pod nazivom Lem4 upravlja ključnim korakom u diobi stanica te sprečava kretanje jedne molekule dok maše drugoj da prođe.

Da bi embrij rastao ili da bi se tkivo regeneriralo, njihove stanice se moraju dijeliti. Kada se jedna naša stanica podijeli da bi nastale dvije, membrane koje obavijaju jezgru stanice – jezgrena omotnica – mora se slomiti i kasnije natrag sagraditi, kada se kromosomi odvoje. Da bi se ovo ponovno sklapanje dogodilo, proteinu nazvanom BAF se moraju ukloniti kemijske oznake koje se zovu fosfati. Mijenjanjem fosforilacije proteina – njegovo posjedovanje ili manjak fosfatnih oznaka – može uključiti regulaciju aktivnosti proteina koji dodaju fosfate, proteini koji uklanjaju fosfate, ili oboje. Znanstvenici u EMBL-u su otkrili novu molekulu, Lem4, koja se ponaša kao prometni policajac, zaustavljajući jedan protein da dodaje fosfat BAF-u i dovodeći drugi protein koji uklanja postojeće oznake.

„Ovo se događa u ljudskim stanicama, ali i u stanicama crva C. Elegans, pa se čini da je to strategija koja se razvila još davno,“ kaže Iain Mattaj, generalni direktor EMBL-a, koji je i voditelj istraživanja.

Kroz kombinacije genetskih i biokemijskih istraživanja, znanstvenici su otkrili da, iako je verzija Lem4 u crvima izrazito drugačija od ljudske verzije, obje vrše isti dvostruki zadatak na kraju diobe stanica. Mattaj i njegovi kolege pretpostavljaju da bi ova taktika – imati jednu molekulu koja sprečava stavljanje oznaka i u isto vrijeme promiče njihovo uklanjanje – mogla biti korištena u mnogim staničnim procesima koji uključuju fosfatne oznake, poput rasta i diobe stanica ili slanje signala iz okoline.

Sada bi bilo zanimljivo istražiti što to točno potiče Lem4 da započinje svoju dvostruku radnju u određenom trenutku, kažu oni.

Izvor: European Molecular Biology Laboratory 

Autor/ica: Jasna Žegarac
Objavljeno 11.07.2012, 14:30
Ostali tekstovi iz rubrike
  • Liječi li soda bikarbona rak dojke?
  • Genetička istraživanja na udaru kritika
  • Mlade žene drže ključ za uspjeh proizvoda za tamnjenje bez sunčanja
  • Toksični metali u ruževima
  • Pušenje produžuje zacjeljivanje fraktura
  •  

    Najnoviji članci:

    Zdravlje i medicina

    Liječi li soda bikarbona rak dojke?


    Zdravlje i medicina

    Genetička istraživanja na udaru kritika


    Um i mozak

    Mislim, dakle mogu sam sebe izliječiti - znate li što je neurofeedback?


    Društvene znanosti

    Sa svakom osobom u Europi imamo barem jednog zajedničkog pretka


    Društvene znanosti

    Seksualno eksplicitni sadržaji manje utječu na ponašanje mladih nego što se prije mislilo


    Popularni članci:



    Predstavljamo...

    Andromeda nastavlja svoj život online

    Ponosni smo što ćemo svojim čitateljima ponuditi novi originalni sadržaj, plasiran posebno za online publiku te svim slušateljima i štovateljima rada Tanje Devčić i Ante Radonića omogućiti nastavak Andromede.
     
    ©2013 Znanost - hrvatski znanstveni portal – Sva prava zadržana – Uvjeti korištenja
     

    powered by coax.hr