ZNANOST: hrvatski znanstveni portal

Žive li vegetarijanci duže? Vjerojatno, no ne zbog toga što mislite

U posljednjih nekoliko godina mogli ste primijetiti kako sve više ljudi oko vas odustaje od mesne prehrane. Na prijateljskim večerama ili obiteljskim roštiljima, na društvenim mrežama ili na vijestima, vegetarijanstvo i njegov asketski rođak veganstvo postaju sve popularniji.

Dok veggie paštete i superfood salata neće u potpunosti zamijeniti janjetinu, piletinu ili govedinu u australskim frižiderima, broj Australaca koji se izjašnjavaju kao vegetarijanci sve više raste.

Prema istraživačkoj kompaniji Roy Morgan gotovo 2.1 milijuna odraslih Australaca kaže da je njihova prehrana u potpunosti ili gotovo cijela vegetarijanska. Kad upitate ljude za razlog njihovog vegetarijanstva, dobijete različite odgovore. Razlozi uključuju dobrobit okoliša i životinja, etičke dileme, vjerska uvjerenja i, naravno, zdravstvene razloge.

12% sniženi rizik smrti od svih uzroka
Upravo ovaj zadnji odgovor vezan za zdravlje je nama zanimljiv. Nekoliko je postojećih istraživanja utjecaja vegetarijanstva na zdravlje, no rezultati su raznoliki. Istraživanje iz 2013. godine, koje je uključilo više od 95 000 žena i muškaraca u SAD-u u razdoblju od 2002. do 2009. godine, pokazalo je da vegetarijanci imaju 12% sniženi rizik smrti od svih uzroka, nego ne-vegetarijanci.

S obzirom na kontroverznu prirodu rasprava o vegetarijanstvu i jedenju mesa, ovi rezultati su ostvarili široku pokrivenost te su zagovaratelji vegetarijanstva hvalili istraživanje.

Odlučili su testirati ova saznanja, kako bi vidjeli znači li vegetarijanstvo smanjeni rizik od preuranjene smrti australske populacije. Australija je mjesto najvećeg trenutnog istraživanja zdravog starenja u južnoj hemisferi, the Sax Institute's 45 i Up Study. Uzorak kod ovih istraživanja uključuje preko 260 000 žena i muškaraca od 45 godina nadalje u Novom Južnom Walesu.

AKO VAS JE ZANIMAO OVAJ TEKST: Podržite portal donacijom za kavu :)

Praćeno je ukupno 267 180 žena i muškaraca otprilike preko šest godina. Tijekom tog perioda 16 836 sudionika je umrlo. Kada su usporedili rizik preuranjene smrti kod vegetarijanaca i ne-vegetarijanaca, uz kontrolu niza drugih faktora, nisu pronašli nikakvu statističku razliku.

Jednostavnije rečeno, na temelju svih podataka, zaključili smo da vegetarijanci nemaju smanjen rizik od preuranjene smrti u usporedbi s ljudima koji jedu meso.

Ovaj nedostatak „prednosti opstanka“ kod vegetarijanaca, predstavljen u radu o preventivnoj medicini, nije potpuno neočekivan. 2015. godine, u Ujedinjenom Kraljevstvu, kohortna studija je pokazala da vegetarijanci imaju sličan rizik smrti od svih uzroka kao i ne-vegetarijanci. Ovo je drukčije od spomenutog istraživanja u SAD-u.

Znači li to da bi svi trebali baciti šparoge, zapaliti roštilj i natrpati se odrescima i cheeseburgerima? Ne nužno.

Drugi „zdravi“ faktori
Standardna praksa u epidemiološkim istraživanjima je da se statistički kontroliraju razni faktori („confounders“ = miješajući faktori jer mogu izmiješati, pomutiti, povezanost). Kontrolirali smo niz faktora kako bi dobili pravi smisao vegetarijanstva kada je u pitanju smanjenje rizika od smrti.

Što bi se dogodilo kada bi svi ljudi na svijetu postali vegetarijanci?

Važno je napomenuti da u većini istraživanja vegetarijanci obično budu ljudi koji imaju „svjesnost o zdravlju,“ s općenito zdravijim načinom življenja od uobičajenoga. Primjerice, među sudionicima u the Sax Institute's 45 i Up Study istraživanjima, vegetarijanci su bili ti koji su se rjeđe izjašnjavali kao pušači i prekomjerni uživatelji alkohola. Također, rijetko su se izjasnili i da nemaju dovoljno fizičke aktivnosti ili da imaju višak kilograma/da su pretili. Uz to, kod vegetarijanaca je bilo manje vjerojatno da se na početku istraživanja izjasne kao osobe sa srčanim ili metaboličkim bolestima ili rakom.

U većini prethodnih istraživanja vegetarijanci jesu imali smanjen rizik od preuranjene smrti od svih uzroka u neusklađenoj analizi. Međutim, nakon kontrole ostalih faktora vezanih za način življenja, poput gore spomenutih, smanjeni rizik se značajno smanjio (ili potpuno nestao).

Apstinencija od mesa pridonosi boljem zdravlju
Ovo ukazuje na to da druge karakteristike, ne samo apstinencija od mesa, pridonose boljem zdravlju među vegetarijancima. Jednostavnije rečeno, određena zdravija ponašanja koja obično dolaze s vegetarijanstvom – poput nepušenja, održavanja zdrave tjelesne težine, redovitog vježbanja – objašnjavaju zašto vegetarijanci u pravilu imaju bolje zdravstvene rezultate od ne-vegetarijanaca.

AKO VAS JE ZANIMAO OVAJ TEKST: Podržite portal donacijom za kavu :)

U drugom istraživanju kojeg smo proveli, koristeći se podacima iz 45 i Up istraživanja, zaključili smo da ljudi koji jedu više voća i povrća, posebno oni koji to jedu sedam ili više puta na dan, imaju smanjen rizik od smrti, nego oni koji ih manje konzumiraju, čak i kada su drugi faktori uzeti u obzir.

Premda su dokazi da vegetarijanska prehrana donosi duži život nejasni, istraživanja dosljedno pokazuju druge zdravstvene beneficije. Primjerice, vegetarijanska prehrana je opetovano povezivana sa smanjenim rizikom od visokog krvnog tlaka, dijabetesa tipa 2 i pretilosti.

Meta-analiza (statistička analiza koja kombinira podatke iz nekoliko istraživanja) iz 2012. godine zaključila je da vegetarijanci imaju 29% smanjen rizik od preuranjene smrti i 18% niži rizik od oboljevanja od raka.

Važno je imati na umu da je Međunarodna agencija za istraživanje raka (International Agency for Research on Cancer), agencija za rak Svjetske zdravstvene organizacije (World Health Organisation), klasificirala konzumaciju prerađenog mesa kancerogenom te je crveno meso vjerojatno kancerogeno za ljude.

Pa što to onda sve znači?
Dok ne možemo sa sigurnošću reći da biti vegetarijanac znači duži život, znamo da je dobro isplanirana, uravnotežena prehrana s dovoljno voća i povrća svakako dobra za vas.

Također znamo da su dovoljna fizička aktivnost, umjerena konzumacija alkohola i izbjegavanje pušenja ključni faktori za duži život. Uz to, rastući dokazi pokazuju da vegetarijanci češće imaju ove zdrave navike.

Izvor: IFLsci

Podijeli.