Zdravlje i medicina

Znanstvenici uspjeli vratiti sluh nagluhim miševima

Maja Šutić

U novom radu online časopisa eLife, tim znanstvenika sa University of Michigan Medical School's Kresge Hearing Research Institute-a i Harvard University-a, objavio je rezultate rada o ulozi NT3 proteina u unutarnjem uhu, i učinku njegove povećane produkcije na sluh nakon izlaganja miševa buci. U radu je objašnjena i uloga pomoćnih stanica, tzv. hair stanica, u komunikaciji između ušiju i mozga. One čine fizičku bazu za stanice u uhu koje komuniciraju sa živcima koji onda prenose zvučni signal do mozga.

Važnost NT3 proteina

Znanstvenici otkrivaju da je upravo NT3 protein važan u stvaranju i održavanju komunikacije između ušiju i mozga. Komunikacija se odvija putem takozvane ribbon sinapse koja omogućuje ekstra brzu provedbu signala koji putuju naprijed-nazad kroz male pukotine između dviju vrsta stanica.

Gabriel Corfas, znanstvenik i voditelj tima kaže da je gubitak sluha zbog oštećene ribbon sinapse zapravo dosta čest problem, zbog izlaganja velikoj buci ili starenja.

Kako su znanstvenici uspjeli?

Nakon što su utvrdili da pomoćne stanice unutarnjeg uha pribavljaju NT3, tim se okrenuo tehnici zvanoj kondicionirana rekombinacija gena kako bi vidjeli što će se dogoditi ako pojačaju proizvodnju NT3 u pomoćnim stanicama.

Takav pristup omogućuje znanstvenicima aktiviraciju gena u specifičnim stanicama dajući lijek koji potiče stanice da "čitaju" ekstra kopije gena koji je umetnut u njih. U ovom istraživanju, znanstvenici su aktivirali ekstra kopije NT3 gena samo u pomoćnim stanicama. Geni se nisu aktivirali sve dok to znanstvenici nisu htjeli - ili prije ili nakon izlaganja buci. Znanstvenici su aktivirali NT3 gen uz pomoč lijeka tamoxifen, koji je aktivirao pomoćne stanice da luče više proteina. Prije i poslije ovog postupka su testirali sluh kod miševa uz pomoć testa auditory brainstem response (ABR) koji se primjenjuje i na ljudima.

Rezultat: miševi sa pojačanom sintezom NT3 gena uspjeli su obnoviti sluh u periodu od dva tjedna, i čuli su mnogo bolje od miševa sa normalnom sintezom istog gena. Znanstvenici su isto pokušali s neurotropinom BDNF, ali nisu vidjeli iste učinke na sluh.

Može li NT3 protein pomoći ljudima sa oštećenim sluhom?

Sad kada je jasna uloga NT3 gena u održavanju ribbon sinapsi, sljedeći cilj je studija na ljudima te istraživanje adekvatnih lijekova za primjenu na ljudima. Corfas navodi da je pojačavanje ekspresije NT3 opcija i za terapiju ljudi ali bi terapija uz primjenu lijekova na ljudima bila lakša i trajala bi toliko dugo dok se sluh ne vrati.

Corfas napominje da miševi u istraživanju nisu bili u potpunosti gluhi i ne može tvrditi da bi pojačana ekspresija NT3 gena imala isti ili bilo kakav utjecaj ako je sluh u potpunosti izgubljen.

Izvor: Elifesciences.org

Možda će vas zanimati