ZNANOST: hrvatski znanstveni portal

11 jako zanimljivih činjenica o ljudskom kosturu

Kostur odraslog čovjeka sastoji se od 206 kostiju, 32 zuba i mreže drugih struktura koje spajaju kosti. Taj sustav vrši brojne ključne funkcije u tijelu, kao što su oblikovanje tijela, sudjelovanje u kretanju i proizvođenje novih krvnih stanica.

1. Bebe imaju više kostiju od odraslih ljudi
Odrasli u tijelu imaju 206 kostiju, ali to nije slučaj kod beba.
Kostur tek rođene bebe ima približno 300 različitih komponenti koje su mješavine kostiju i hrskavice. Hrskavica s vremenom postane kost zahvaljujući postupku okoštavanja; na primjer, patela (čašica) koljena najprije je hrskavica a nakon nekoliko godina postaje kost. Kako vrijeme prolazi, „dodatne“ se kosti djece spajaju kako bi stvorile veće kosti, a time se sveukupni broj kostiju smanji na 206 kada odrastu.

2. U šakama i stopalima nalazi se više od pola svih kostiju u tijelu
Kosti dolaze u svim oblicima i veličinama i nisu ravnomjerno raspoređene u tijelu, tj. neki dijelovi tijela imaju znatno više kostiju od drugih. Najviše ih ima u šakama i stopalima. Svaka šaka ima 27, a svako stopalo 26 kostiju. To znači da u obje šake i oba stopala sveukupno imamo 106 kostiju. Dakle, šake i stopala imaju više od pola svih kostiju u cijelom tijelu.

3. Neki ljudi imaju dodatno rebro, što može uzrokovati zdravstvene probleme
Većina odraslih ljudi ima 24 rebra, tj. 12 pari rebara. Međutim, jedan od 500 ljudi ima dodatno rebro koje se zove cervikalno rebro. To rebro, koje raste iz sedmog vratnog pršljena, malo iznad ključne kosti, nije uvijek sasvim formirano. Ponekad je to samo tanka nit vlaknastog tkiva.

AKO VAS JE ZANIMAO OVAJ TEKST: Podržite portal donacijom za kavu :)

Bez obzira na oblik, dodatno rebro može uzrokovati zdravstvene probleme ako pritisne obližnje krvne sudove ili živce. Posljedica toga je stanje poznato kao sindrom gornjeg torokalnog otvora, a prate ga bol u ramenu ili vratu, gubitak osjećaja za ud, krvni ugrušci i drugi problemi.

4. Svaka je kost vezana za neku drugu kost, osim jedne
Podjezična se kost nalazi u grlu a u obliku je potkove. Smještena je između brade i hrskavice štitnjače. Ona je jedina kost u tijelu koja nije vezana ni za jednu drugu kost.

Podjezična kost se često smatra anatomskim preduvjetom govora i zbog mjesta na kojem se nalazi može surađivati s grkljanom i jezikom kako bi se proizveli razni glasovi. Neandertalci su jedini koji su imali podjezičnu kost kao što je imaju ljudi danas, i njena je prisutnost kod tih hominida znanstvenike dovela do pretpostavke da su Neandertalci imali složeni sustav govora sličan sustavu današnjih ljudi.

5. Stari su Egipćani razvili prvu učinkovitu protetsku kost
Proteze su umjetni uređaji koji mogu zamijeniti dio tijela koji je ozlijeđen ili ga nema. Neki protetski dijelovi tijela imaju tek kozmetičku svrhu, ali proteze koje zamijene kosti, kao što su protetski udovi ili zglobovi, imaju djelotvornu svrhu.

Prije oko 3 000 godina su stari Egipćani razvili prvu učinkovitu protezu: umjetni palac na nozi. 2011. su godine istraživači pokazali da su Egipćani s umjetnim palcem lakše hodali u sandalama nego ljudi koji nisu imali palac a ni protezu umjesto njega.

6. Ljudi se već 120 000 godina bore protiv raka kostiju

Kosti su sačinjene od aktivnih, živih stanica. Poput ostalih stanica u našem tijelu, stanice kostiju su podložne dobroćudnim tumorima, ali i raku. To nije ništa novo: ljudi modernog doba i njihovi preci bore se protiv tumora tisućama godina. 2013. su godine znanstvenici pronašli tumor u kosti rebra Neandertalca staroj 120 000 do 130 000 godina. To je najstariji ljudski tumor ikada otkriven.

7. Životinje s unutrašnjim kosturom su rijetke

Kostur ljudi je skriven ispod slojeva kože i mišića. Isto vrijedi i za ostale kralježnjake, ili životinje s kralježnicom, uključujući vodozemce, ptice, gmazove i ribe. Ali, kralježnjaci sačinjavaju tek dva posto svih životinjskih vrsta na Zemlji, a ostalih 98 posto su beskralježnjaci, uključujući insekte, paučnjake i mekušce.

To znači da velika većina životinjskih vrsta na planeti nema unutrašnji ili vanjski kostur sačinjen baš od kostiju. Neki beskralježnjaci imaju vanjsku strukturu sačinjenu od vlaknaste tvari poznate pod imenom hitin, dok ostali imaju strukturu popunjenu tekućinom, poput meduza i crva.

8. Morski psi promijene tisuće zuba za vrijeme svog života

Zubi se ne smatraju kostima, ali dio su sustava kostura. Većina ljudi za vrijeme svog života ima 52 zuba, od toga 20 mliječnih zuba koji ispadnu u djetinjstvu i 32 trajna zuba koja rastu kasnije. S druge strane, morski psi imaju nazupčane prednje zube i mnoštvo redova rezervnih zuba, koji se pomjeraju naprijed dok prednji zubi ispadaju. Zube nekad mijenjaju i jednom svakih 8 do 10 dana, kako tvrde u Marine Education Society of Australasia, organizaciji koja teži boljem razumijevanju pomorskog okruženja. Tako često mijenjanje zuba znači da neki morski psi imaju i do 300 000 zubi za života.

9. Kosti nisu najčvršća tvar u tijelu

Kosti su snažne, čvrste i građene da mogu podnijeti jaku silu. Snažne su poput čelika. Ali, možda će vas iznenaditi da znate da one nisu najjače u našem tijelu. Ta titula pripada drugom dijelu sustava kostura, a radi se o zubnoj caklini. Ova tvar štiti krunu zuba, a svoju snagu duguje visokoj zastupljenosti minerala (posebno solima kalcija), kako tvrde u National Institutes of Health.

10. Ljudi svojim kostima ne upravljaju izravno

Jedan od glavnih kostima za Noć vještica i u hororima jeste kostur koji hoda. Naravno, takvo biće je čista fikcija jer nema mozak niti živčani sustav kojim bi upravljalo pokretima. Ali, čak i kada bi imalo ove osnovne stavke, čudovište koje nije živo ipak ne bi moglo hodati uokolo. Kada ljudi pokreću ruke, noge ili neki drugi dio svog tijela, razlog tome nije to što narede kostima da se pokrenu, nego jer narede mišićima koji su povezani s kostima da se pokrenu.

11. Ljudi već tisućama godina liječe lomove kostiju

Ljudi su bez sumnje suočeni s problemom lomljenja kostiju od kad ljudska vrsta postoji. Ali, već dugo vremena znaju i kako liječiti takve prijelome, kako se tvrdi u članku iz žurnala Clinical Orthopaedics and Related Research iz 2009. godine.

Na primjer, još je u staroegipatskom medicinskom tekstu Edwin Smith Papyrus (oko 1600 godina prije Krista) opisano kako ljudi liječe prijelome kostiju, uključujući slomljenu nadlakticu. Tadašnja je preporuka bila poravnati sve dijelove kosti i ozljedu omotati platnom.

U medicinskom dokumentu iz Grčke (oko 440-340 godina prije Krista) zvanom Hippocratic Collection autori detaljno opisuju svoju tehniku liječenja, a ona je uključivala i namakanje komada platna u ulje i vosak.

Izvor: LiveSci

Podijeli.