ZNANOST: hrvatski znanstveni portal

Igra li se vaše pamćenje s vama – koliko ste upoznati s lijekovima koje koristite?

Lijekovi za liječenje nesanice, tjeskobe, svrbeži ili alergija mogu imati negativan utjecaj na pamćenje ili koncentraciju u starijih osoba, tvrdi dr. Cari Tannenbaum, predsjednici istraživanja na Institutu sveučilišta za gerijatriju u Montréalu (IUGM, Montreal Geriatric University Institute). Do 90 posto ljudi starijih od 65 godina uzimaju barem jedan lijek na recept. 18 posto ljudi u toj dobnoj skupini žale se na probleme s pamćenjem te je utvrđeno da imaju blaga kognitivna oštećenja. Istraživanje sugerira mogućnost postojanja poveznice između te dvije činjenice.

Dr. Tannenbaum je nedavno vodila  tim međunarodnih istraživača koji su istraživali koji lijekovi najvjerojatnije utječu na amnestičke (memorija) ili ne-amnestičke (pažnja, koncentracija, performansa) moždane funkcije. Nakon analize rezultata iz 162 eksperimenta na lijekovima s potencijalom da se vežu na kolinergičke, histaminske, GABA ili opioidne receptore u mozgu, dr. Tannenbaum je zaključila da učestalo  korištenje nekoliko lijekova može izazvati amnestičko ili ne-amnestičko oštećenje. Ovaj potencijalni uzrok oštećenja se često previdi kada je riječ o osobama koje su inače dobroga zdravlja.

Tako je 68 probnih testiranja benzodiazepina (koji se često koristi za liječenje tjeskobe i nesanice) pokazalo da ovi lijekovi dosljedno dovode do oštećenja memorije i koncentracije, što je jasno povezano s reakcijom na određenu dozu lijeka. 12 testova na antihistaminike i 15 testova na tricikličkim antidepresivima pokazalo je oštećenja u pažnji i obradi informacija. Otkrića Dr. Tannenbaum podržavaju preporuku izdanu u Revised Beers Criteria ,objavljenom u proljeće 2012. od strane Američkog gerijatrijskog društva koje je preporučilo starijim osobama da pod svaku cijenu izbjegavaju sve tablete za spavanje prve generacije antihistaminika i tricikličkih antidepresiva.

Dr. Tannenbaum vjeruje u važnost komuniciranja s pacijentima: "Starije osobe mogu igrati važnu ulogu u smanjenju rizika povezanih s tim lijekovima.  Pacijenti trebaju ovu informaciju kako bi mogli slobodnije razgovarati sa svojim liječnicima i ljekarnicima o sigurnijim farmakološkim ili nefarmakološkim mogućnostima liječenja." objasnila je. Ona također ističe da se svakom slučaju treba posebno posvetiti: "Unatoč poznatim rizicima, za neke pacijente može biti bolje da nastave uzimati svoje lijekove umjesto da žive s nepodnošljivim simptoma . Svaki pojedinac ima pravo odlučiti na temelju informacija koje su mu dane te samo ako uistinu razumije koji učinak lijekovi mogu imati na njegovu memoriju i funkcije."  

Lijekove koji su predmet ovog istraživanja, za liječenje nesanice, tjeskobe i alergija, liječnici danas često olako propisuju na zahtjev samih pacijenata. Testiranja, pretrage koje su skupocjene i dugo traju, nastoje se izbjeći ili preskočiti, pa se dijagnoza za alergije na primjer postavlja takoreći na slijepo. Starije osobe većinom nisu upoznate s učincima tih lijekova na njihovo zdravlje i dugoročne posljedice koje oni mogu imati. Liječnici i ljekarnici su ti koji bi trebali posvetiti više pažnje informiranju starijih osoba o tome koji lijek najviše odgovara njihovom zdravstvenom problemu, ali i spriječiti ih da na vlastitu ruku kupuju lijekove koji im nisu potrebni. Odgovorni su naravno i korisnici lijekova koji moraju pronaći informaciju o lijeku koji uzimaju, jer je povjerenje dano liječnicima i ljekarnicima ponekad preveliko. No postavlja se pitanje, ako ne možemo vjerovati svojim liječnicima, koji bi trebali brinuti o našem zdravlju i dobrobiti, kome možemo?

Izvor: University of Montreal

Podijeli.