ZNANOST: hrvatski znanstveni portal

Dizanje utega poboljšava pamćenje

Uz do sad mnogobrojne poznate razloge zašto je dobro posjećivati teretanu evo još jednog: može popraviti pamćenje. Nova studija Instituta za tehnologiju u Georgiji pokazuje da intenzivno vježbanje od samo 20 minuta može poboljšati epizodno pamćenje, također poznato kao dugoročno pamćenje prethodnih događaja, za oko 10 % kod zdravih mladih odraslih osoba.

Ovim istraživanjem nije po prvi puta otkriveno kako se vježbanjem može poboljšati pamćenje no ono čime se ističe jest pristup samom istraživanju. Mnoge postojeće studije već su pokazale da mjeseci aerobnih vježbi poput trčanja mogu poboljšati pamćenje no u ovoj studiji, objavljenoj u časopisu Acta Psychologica, sudionici su dizali utege samo jednom, dva dana prije testiranja.

Na početku studije svaki od sudionika na zaslonu kompjutera gledao je niz od 90 slika. Ravnomjerno su bile zastupljene pozitivne slike (npr. djeca na toboganu), negativne (npr. osakaćena tijela) i neutralne slike (npr. satovi). Od sudionika nije zatraženo da zapamte fotografije, a svi su nakon gledanja sjeli na spravu za vježbanje ekstenzija nogu. Polovica ispitanika ponavljala je podizanje nogu 50 puta uz individualni maksimalan otpor, a sudionici kontrolne skupine jednostavno su sjedili i netko drugi im je pomicao noge.

Tijekom procesa, svakom sudioniku je mjeren krvni tlak i broj otkucaja srca te je uzet uzorak sline kako bi se utvrdila razina neurotransmiterskih markera povezanih sa stresom. Nakon što su se sudionici 48 sati kasnije vratili u laboratorij prikazan im je niz od 180 slika -  prijašnjim fotografijama dodano je 90 novih. Sudionici kontrolne skupine prisjetili su se 50% fotografija, a oni koji su vježbali 60%.

"Naše istraživanje ukazuje na to da ljudi ne moraju potrošiti mnogo vremena kako bi potaknuli svoj mozak", rekla je Lisa Weinberg, apsolventica  koja je vodila projekt. Studija je provedena na vježbi s utezima no voditeljica naglašava kako smatra da bi se isti rezultati postigli i drugim vježbama izdržljivosti poput čučnjeva, što skraćuje potrebno vrijeme vježbanja u odnosu na aerobne treninge, vožnju bicikla ili trčanje.

Iako su se svi sudionici bolje prisjetili pozitivnih i negativnih fotografija nego neutralnih, najveći broj su zapamtili oni sudionici koji su pokazali najviši fiziološki odgovor. Rezultati su očekivani jer i rezultati postojećih istraživanja o pamćenju ukazuje na to da postoji veća vjerojatnost da će se ljudi sjetiti emocionalnih iskustava nakon akutnog (kratkotrajnog) stresa.  

Čemu onda ovo istraživanje? Dosadašnja istraživanja povezuju poboljšanje pamćenja i akutne reakcije na stres, obično od psiholoških stresora, kao što su javni govori, zatim oslobađanje određenih hormona i neurotransmitera u mozgu glodavaca i poboljšanje pamćenja, a ovo istraživanje pokazuje povećanje količine alfa amilaze (marker norepinefrina) kod sudionika koji su vježbali te ujedno pokazali bolje rezultate prilikom testiranja.

Ovi rezultati ukazuju na to koji su dijelovi mozga uključeni u vježbanjem potaknuto poboljšanje pamćenja čak i bez skupih analiza magnetskom rezonancom. Zajednički tim fakulteta psihologije i primijenjene fiziologije i studenata planira proširiti istraživanje u budućnosti, sada kada znaju da tjelovježba s otporima poboljšava epizodno pamćenje kod zdravih mladih odraslih osoba.

"Sada možemo pokušati odrediti primjenjivost vježbanja na druge vrste pamćenja i optimalnu vrstu i količinu vježbi s otporima za različite populacije“ rekao je Minoru Ssinohara, izvanredni profesor u Školi za primijenjenu fiziologiju. "To uključuje i starije osobe i osobe s oštećenjem pamćenja."

Izvori: Georgia Institute of Technology

Podijeli.