Zdravlje i medicina

Dodaci prehrani mogu biti korisni, al i opasni

Viktorija Lisec

Cohen je smatrao da su „začinjeni“ dodaci prehrani anomalija ograničena na brazilske četvrti, ali saznao je pravu istinu kada ga je nazvao službenik FDA-e i rekao mu da se ono što je pronašao u pilulama koje su poslane iz Brazila nalazi i u proizvodima za mršavljenje iz SAD-a i da je to veliki problem.

Amy Eichner iz američke Agencije za sprječavanje dopinga kaže da su godinama zabrinuti zbog kontaminiranih dodataka prehrani. 2003. i 2008. godine, dva elitna plivača izgubila su priliku za natjecanje na Olimpijskim igrama nakon što su ispali pozitivni na lijekove za poboljšanje sportskog učinka. Slična sudbina zadesila je i dva vrhunska biciklista.

Još jedna zabrinuta osoba je i Patricia Deuster s Medicinskog fakulteta Vojnog Sveučilišta u Bethesdi. Ona procjenjuje da između 15% i 20% članova vojske konzumira dodatke prehrani: proizvode za jačanje mišićne mase, mršavljenje te poboljšanje sportskog učinka. Druga zabrinjavajuća kategorija uključuje proizvode za poboljšanje spolne moći.

Stoga su njih dvije 2013. godine sustavno počele analizirati sastojke u dodacima prehrani. Preliminarni rezultati, pokazuju da od 169 proizvoda visokog rizika koji su do sada testirani, 107 „sadrži najmanje jednu supstancu zabranjenu u sportu“, a često ta supstanca nije jasno navedena na naljepnici.

Otprilike u isto vrijeme, Cohen je vodio uzbudljivi telefonski razgovor. Znanstvenik koji testira dodatke prehrani za razne tvrtke povjerio je Cohenu da je zabrinut zbog prisutnosti supstance koja služi kao nadomjestak za efedru. To je stimulans naziva dimetilamilamin ili DMAA, koji se i dalje pojavljuje u raznim proizvodima iako raste sumnja u njegovu sigurnost. Taj je razgovor za mene bio „katalizator koji mi je otvorio neki potpuno novi svijet“, kaže Cohen.

Prije je bio fokusiran na lijekove koji idu na recept. Iako se DMAA nalazio u sprejevima za noseve desetljećima prije nego što je maknut s tržišta, sada je služio više kao „kemikalija za istraživanje“ za koju neke tvrtke tvrde da dolazi od biljaka, a Cohen i mnogi drugi to negiraju. Tada je počeo tražiti opasne aditive u dodacima prehrani. FDA je ubrzo nakon toga, 2013. godine, dodatke prehrani koji sadrže DMAA proglasila ilegalnima.

„To je kao scena iz romana o Sherlocku Holmesu“, kaže Cohen s užitkom. „Imate mjesto zločina, postoje dokazi o borbi, ljudi umiru nakon uzimanja dodataka prehrani. ... Što se zapravo događa?“

Pronašao je savršenog partnera na udaljenosti od više od 5000 km, blizu Utrechta u Nizozemskoj: Bastiaana Venhuisa, medicinskog kemičara koji je također analizirao sastojke u suplementima. Jedna od njihovih prvih zajedničkih publikacija, na kojoj su surađivali s Međunarodnom zakladom za provođenje zdravstvenih mjera (NSF International), koja testira hranu, dodatke prehrani te druge proizvode, objavljena je na internetu u jesen 2013. godine u znanstvenom časopisu Drug Testing and Analysis. Ispitivali su popularni proizvod za tjelesnu aktivnost pod nazivom Craze. Kada je Venhuis razrijedio prah te ga analizirao, otkrio je DEPEA-u, ekvivalent metamfetaminu.

Cohen je nakon opsežne strategije za privlačenje publiciteta privukao pažnju ne samo mnoštva novinara, već i industrije dodataka prehrani. Naime, krajem travnja, tvrtka pod nazivom Hi-Tech Pharmaceuticals podigla je tužbu protiv Cohena i njegovih kolega u kojoj traži 200 milijuna dolara za naknadu štete nakon što su Cohen i ostali objavili članak u kojem iznose sumnju u to da su Hi-Tech i neke druge tvrtke promovirale dodatke prehrani koji su sadržavali stimulans nalik amfetaminu, BMPEA, a koji su lažno predstavljali kao grm koji se zove Acacia rigidula i koji raste u Teksasu i Meksiku.

Tvrtka snažno odbacuje takve tvrdnje, međutim Cohen nije bio osamljen u svojo tvrdnji: njegovo je istraživanje izašlo oko 18 mjeseci nakon što su FDA-ini znanstvenici prijavili da su pronašli BMPEA u dodacima prehrani, napominjući da nigdje nisu mogli pronaći dokaze o tome da je on prirodan sastojak biljaka. Ubrzo nakon objave Cohenovog istraživanja, FDA je poslala pisma upozorenja na adrese pet tvrtki koje su prodavale te proizvode, uključujući i Hi-tech.

Baš poput ostalih i Cohen se slaže da su FDA-ine ovlasti previše ograničene. Ali to ne znači da agencija nema određenu jačinu. „Postoje mnoge stvari koje bi FDA mogla raditi, ali ne radi“, kaže te dodaje da bi, na primjer, mogla maknuti dodatke prehrani s polica trgovina nisu u potpunosti prošli inspekciju. Cohen vjeruje da je agencija preopterećena količinom dodataka prehrani te obeshrabrena političkim silama koje je sprječavaju da djeluje agresivno.

Njihova je politika takva da ne povlače nijedan proizvod s tržišta prije no što dođe do smrtnog slučaja. FDA-ini službenici ne bi to baš tako rekli, ali se slažu da i nije daleko od istine. „Prema sadašnjem zakonu, FDA mora proći mnoge korake prije nego što smije poduzeti nešto u vezi s nekim proizvodom“, napisala je u e-mailu Lyndsay Meyer, glasnogovornica FDA-e. Agencija ima svoje vlastite frustracije. „Lanac opskrbe vrlo je fragmentiran“, napisala je.

Gotovo godinu dana nakon nesreće, Cohenu se u potpunosti vratila funkcija noge. Sjedeći u lipnju u svom uredu, okružen fotografijama svoje troje djece te masom bočica raznih dodataka prehrani koje su mu donijeli njegovi pacijenti kako bi ih testirao, Cohen ne pokazuje toliko fatalizma kao neki drugi koji su se godinama borili protiv ove industrije. Pokret reforme „definitivno je dobio zamah“, kaže. „Mislim da ćemo se za 50 godina osvrnuti i pitati „kako je moguće da su dodaci prehrani onako loše bili regulirani?“

Iščekujući taj dan, Cohen trenutno radi na otkrivanju nova dva narkotika koji se nalaze u dodacima prehrani. Isto tako proučava johimbin, lijek koji se može dobiti s receptom, a koji je izlučen iz kore zapadnoafričkog zimzelenog drveta i povremeno se nalazi u kapsulama za jačanje mišične mase. Poput efedrina, johimbin "se nalazi u biljci, ali je farmaceutski aktivan“, kaže Cohen, brišući time granicu između narkotika i dodtka prehrani.

Njegov je san informirana javnost te tvrtke koje su prisiljene naglasiti sastave i rizike svojih proizvoda. „Morali bismo imati slobodu odlučiti što ćemo kupiti i što ćemo unijeti u svoje tijelo kada god je to moguće.“

Izvor: Science

Učitaj još...

Možda će vas zanimati