ZNANOST: hrvatski znanstveni portal

Gubitak sluha utječe na ekstrovertiranost osoba

Zahvaljujući novim znanstvenim otkrićima osobe sa slušnim poteškoćama (bilo uslijed fizičkih i mentalnih oštećenja ili starosti) moći će znatno poboljšati svoj društveni život. Oštećenja sluha u bilo kojem obliku predstavlja jedan od oblika invaliditeta i nažalost otežava socijalnu prilagodbu. Posljedice slušnog oštećenja utječu ne samo na pojedinca, već i na njegovu društvenu okolinu – obitelj, prijatelj i radno okruženje. Gubitak sluha prema tome ima utjecaj i na društveni život pojedinca. Zato je potrebno povećati svijest o upotrebi slušnih pomagala kod osoba s takvim poteškoćama, što će im olakšati svakodnevni život.

Nedavno istraživanje znanstvenika sa sveučilišta u New South Walesu dalo nam je novi uvid u gubitak sluha i moglo bi unaprijediti umjetne pužnice i slušna pomagala. Na istraživanju provedenom na životinjama otkrili su kako mozak balansira sluh između dva uha, što je ključno kod lociranja zvukova, boravka u bučnim uvjetima i zaštitu od oštećenja sluha uzrokovanog bukom.

Olivokohlearni refleks kao veza između dva uha

Glavni autor istraživanja profesor Gay Housley rekao je da je njegov tim istraživao biološke procese koji upravljaju olivokohlearnim refleksom kontrole sluha: „Balansiranje sluha između dva uha i razlikovanje zvukova od buke ovisi o ovom živčanom refleksu koji povezuje obje pužnice uha putem auditivnog kontrolnog centra smještenog u mozgu. Dosad nismo potpuno razumjeli što pokreće olivokohlearni refleks. Naš sluh je tako osjetljiv da možemo čuti kad igla padne na pod zahvaljujući amplifikatoru (pojačalu) sluha u pužnici, odnosno stanica osjetnih dlačica koje pojačavaju zvučne vibracije. Kada intenzitet zvuka poraste, olivokohlearni refleks smanjuje pojačalo u pužnici kako bi balansirao ulazne podražaje oba uha za optimalan sluh, lociranje zvukova i zaštitu sluha“, rekao je profesor Housley.

Istraživanje je pokazalo da stanice vanjskih osjetnih dlačica u pužnici, koje pojačavaju zvučne vibracije također šalju osjetni signal u mozak kako bi dobile dinamičnu povratnu informaciju putem male grupe živčanih slušnih vlakana čija je funkcija dosad bila nepoznata. Kod miševa koji nisu imali vezu između osjetnih vlakana i osjetnih stanica u pužnici, glasni zvukovi za jedno uho nisu imali utjecaja na slušnu osjetljivost u drugom uhu. U kontrolnoj skupini kod normalnih miševa to je uzrokovalo gotovo trenutan gubitak sluha. Slično, olivokohlearni refleks obično uzrokuje brzu redukciju sluha u uhu koje prima zvučne podražaje čiji se intenzitet pojačava. Ova prilagodba je također nedostajala miševima koji nisu imali veze senzornih vlakana i osjetnih stanica.

Starenje, gubitak sluha i smanjena ekstrovertnost

Znanstvenici pretpostavljaju da je gubitak sluha kao rezultat starenja povezan s postepenim propadanjem veza između veza senzornih vlakana i stanica osjetnih dlačica. Starenje često dovodi do smanjenja ili čak potpunog gubitka sluha. Iako starije osobe sa smanjenim sluhom čuju, zvukovi su najčešće nerazgovijetni, što im znatno otežava komunikaciju a samim time i socijalne odnose s ljudima.

Drugo recentno istraživanje nam donosi zanimljivo otkriće o razvoju crta ličnosti i u kasnijoj životnoj dobi te ukazuje na važnost tretiranja gubitka sluha među starijim osobama. Anne Ingeborg Borg, psihologinja sa Sveučilišta u Gothenburgu provela je šestogodišnje istraživanje u kojem je sudjelovalo 400 ispitanika između 80 i 98 godina. Svake dvije godine ispitanici su se podvrgli provjeri fizičkih i mentalnih aspekata, crta ličnosti poput ekstrovertnosti, kao i emocionalne stabilnosti. Rezultati su pokazali da se emocionalna stabilnost nije promijenila, dok je ekstrovertnost opala.

Ovo je prva longitudinalna studija koja pokazuje povezanost gubitka sluha i promjena crta ličnosti. Zanimljivo je da zdravlje, odnosno smanjene zdravstvene sposobnosti (fizičke i kognitivne poteškoćama i oštećenja) uslijed starosti nisu utjecale na kvalitetu socijalnih odnosa. Jedini faktor koji je utjecao na ekstrovertnost bio je gubitak sluha. Berg naglašava kako su prethodna istraživanja pokazala da su osobe koje vole izlaziti i družiti se sretnije te da ekstrovertne ličnosti imaju pozitivniji stav prema životu. Zato veza između gubitka sluha i povlačenja iz društva stvara potencijalnu prijetnju zdravlju i blagostanju starijih osoba. Međutim, upotreba slušnih pomagala nije utjecala na otkrivene korelacije, što sugerira da postoji potreba za poticanjem starijih osoba u korištenju slušnih aparata.

Housleyjevo istraživanje svakako će doprinijeti razvoju slušnih pomagala i pomoći osobama sa slušnim poteškoćama (bez obzira na dob) da se aktivno uključe u socijalne interakcije i poboljšaju svoj društveni život: „Glavni nedostatak slušnih pomagala i umjetnih pužnica je njihova nemogućnost da rade istovremeno i potpomognu sluh u bučnim uvjetima. Krajnji cilj za pužnice u oba uha je da komuniciraju jedan s drugim tako da mozak može primiti najtočnije moguće zvučne podražaje. Ovo istraživanje će nam pomoći da se približimo tom cilju,“ ističe Housley.

Izvori: University of Gothenburg, University of New South Wales

Podijeli.