ZNANOST: hrvatski znanstveni portal

I smrt odlazi na godišnji?

Uobičajeno vjerovanje je da ljudi koji umiru mogu namjerno odgoditi svoje vrijeme smrti. Obrazloženje za to je bilo da oni čekaju da se sva rodbina koja dolazi iz daleka stigne na vrijeme da se oprosti ili da bi umiruća osoba mogla doživjeti neki osobni događaj koji im je važan, kao što je rođendan, obiteljsko slavlje ili neko veliko nogometno finale. Je li ovo moguće?

Najprije, malo pozadine. Mi ljudi imamo tendenciju vidjeti obrasce u našim životima – ali ovi obrasci često nisu vjerojatni u pomnoj analizi. Zašto to činimo? Prvo, Svemir je velik i kompliciran i moramo ga pojednostavniti da bi imao smisla.

Drugo, kao dio pojednostavljenja, ispada da je naš mozak sklon selektivnom pamćenju. Lako se sjetimo događaja koji su se dogodili na 'bitne' datume kao što je Božić, dok se događaji koje se dogode na nasumične datume lako pogube u našim sjećanjima. Znači neke stvari u koje vjerujemo su točne, dok su druge (ovo nije iznenađujuće) potpuno krive.

Da se vratimo natrag na ovo vjerovanje da se umirući ljudi mogu namjerno 'održavati'na životu ili odgoditi svoju neminovnu smrt, pronašli smo rad koji se bavio baš s tom temom. Autori tog rada su to vjerovanje ljupko nazvali „smrt uzima godišnji“ efekt – i djelomično mu oduzeli ugled.

U njihovom članku, nazvanom Praznici, rođendani i odgađanje smrti uzrokovane rakom, autori, Don  C. Younf i Erin M. Hade, su analizirali svaku pojedinu smrt uzrokovanu rakom u saveznoj državi Ohio između 1989. i 2000. – njih 309 221. Ta 309 221 smrt je bila relativno jednako podijeljena na muške (52 posto) i ženske (48 posto). Njihova prosječna dob bila je 72 godine, ali njihov raspon bio je velik – od jednog dana do 112 godina. Za rad su autori odabrali ljude koji su umrli od raka zbog njihove tendencije da umiru sporo i to je moglo omogućiti osobi da namjerno odgodi smrt.

Znanstvenici su odabrali pogledati tri bitna datuma u životu osobe – njihov rođendan, Božić (25. prosinca) i američki praznik Dan zahvalnosti (četvrti četvrtak u studenome). Pogledali su broj smrti unutar tjedan dana prije i poslije tih datuma.

Rezultati su bili relativno jasni. Sveukupno, ako se gleda Božić, Dan zahvalnosti i rođendan, nije bilo statistički bitne razlike što se tiče smrti unutar tjedan dana oko tih datuma. Doduše, u apsolutnoj suprotnosti s njihovim rezultatima, bila su neka prijašnja istraživanja koja su tvrdila da su pronašla nešto istine u ovom 'smrt uzima godišnji' efektu. Ova proturječnost je mučila doktore Young i Hade pa su ponovno analizirali ta prijašnje istraživanja.

Prvo, otkrili su da su mnoga od tih istraživanja imala premale uzorke. Drugo, neka od tih istraživanja su „masirala“ malu količinu podataka dok nisu došla do rezultata. Na primjer, jedno istraživanje je napravilo preko 100 statističkih testova, ali je bio korišten uzorak od samo 400 ljudi.

Možda bi doktori Young i Hade trebali provesti veće istraživanje. Uostalom, promatrali su samo smrti uzrokovane rakom u Ohiu od 1989. – 2000. što je samo jedna trećina ukupnih smrti. Ne mogu si pomoći nego se pitati bi li dobili drugačije rezultate da su promatrali sve smrti u Ohiu u tom periodu.

Znači čini se da se ljudi koji umiru od raka obično ne održavaju na životu do neke posebne prilike. Ali čini se da bi suprotno moglo biti istinito – da ljudi mogu 'odustati' ili 'se pustiti'.

Ovo je samo osobna spekulacija – nismo našili niti na jedan rad na ovu temu. Temeljeno je samo na pričama iz života ljudi u zdravstvenoj profesiji. Oni često izvještavaju o tome da kad je pacijent blizu smrti, oprosti se s prijateljima i obitelji i nakon toga jednostavno umre. Ponekad se kaže da su „umorni od borbe“.

Indijski pjesnik, dramski pisac i esejist, Rabindranath Tagore, koji je 1913. osvojio Nobelovu nagradu za književnost, je napisao: „Smrt nije gašenje svjetla; ona je samo gašenje lampe pri jutarnjoj svjetlosti.“  

Izvor: ABC

Podijeli.