ZNANOST: hrvatski znanstveni portal

Amalgamski ispuni – šteti li živa u ustima vašem zdravlju

Većina ljudi ne voli rutinske odlaske stomatologu. Ljudi čak niti ne vole čitati o zubima i zubarima. Ako ste odlučili pročitati ovaj tekst koji će se baviti amalgamskim plombama i zamjenama istih, svaka čast. Trud ćemo nagraditi na kraju teksta, stoga neka vas ne bude strah, slova ne bruse i ne zuje.

Amalgamske plombe su napravljene od smjese koja nastaje procesom amalgamacije žive i srebra, uz dodatke još nekih drugih elemenata poput kositra, cinka ili zlata koji služe u svrhu poboljšanja kvalitete materijala s obzirom na njegovu namjenu i jake žvačne sile koje treba podnositi. Postavlja kao ispun na zub gdje je zub oštečen, a nakon što se očisti karijes. Otrovnost žive je neupitna, ali samo u obliku para koje se isparavaju prilikom postavljanja i raspršivanja materijala prilikom skidanja amalgama. Jednom postavljene amalgamski ispuni u ustima su pasivni, ali mnogi stomatolozi preporučuju zamjenu posebice ako su starijega datuma ili ako su popucali.

Ukoliko ste se odlučili za zamjenu amalgamskih ispuna ono što trebate znati su dvije stvari, nije preporučljivo vaditi više od jedne do dvije plombe odjednom te zamolite zubara da prilikom mijenjanja ispuna koristi zaštitnu opnu koferdam tj. gumene plahtice kako živu ne biste progutali. Stomatolozi prilikom mijenjanja ispuna koriste jake sisaljke, ali opna se preporučuje radi dodatne zaštite. Također se preporučuje da se između mijenjanja ispuna pričeka i do mjesec dana kako bi se organizam stigao očistiti od eventualnih količina unesene žive. U svrhu čišćenja poželjno je unašati u organizam i više zelenoga povrća koje sadrži klorofil koji veže otrovne metale na sebe ili uzeti dodatak prehrani na bazi klorofila u istu svrhu.

Metalni amalgam za ispun zuba sadrži oko 50% elementarne žive i 50% drugih metala no unatoč toj činjenici, amalgam se u većini svijeta još uvijek smatra sigurnim za ljudsko zdravlje kao najučinkovitiji ispun za kvarne zube. Američka agencija za hranu i lijekove (U.S. Food and Drug Administration – FDA) smatra da nije štetan za zdravlje, no u Norveškoj i Švedskoj je zakonom zabranjen, prije svega zbog štetnog utjecaja žive na okoliš.

Ukoliko ste među onima koji imate sve zdrave zube ili sanirane adekvatnim ispunima ne trebate zaboraviti svoje oralno zdravlje. Ono što svi možemo učiniti da bismo smanjili mogućnost nastanka karijesa, a samim time i potrebu za ispunima, je provođenje pravilne higijene usne šupljine i odgovarajući način prehrane. Higijena usne šupljine građanima Hrvatske i nije baš jača strana kako smo pisali u tekstu o istraživanju koje je na svojoj Facebook stranici provela Plidenta, kao niti kontrolne posjete stomatologu. Kontrolni pregledi kod bi trebali biti svakih šest mjeseci do godinu dana kako bi se preduhitrio nastanak problema ili se problem sanirao u početnoj fazi. To je manje traumatično za pacijenta, a financijski isplativije. Ima li što bolje nego kad vam stomatolog kaže da je sve u redu?

Kao zaključak bismo naveli kako se amalgam još uvijek koristi kod nas, a o njegovoj štetnosti postoje različite teorije i za i protiv. Preporučujemo da se podrobnije informirate o teorijama (ne)štetnosti te konačnu odluku donesete sami. Dok razmišljate o tome mijenjati ili ne amalgamske ispune, četkajte zube Plidenta četkicama i pastama za zube. Kako bismo vam u tome pomogli darujemo još dva ovaj puta velika paketa Plidenta koji sadrže već spomenute paste, dva komada i četkice, pet komada.

Ono što vi trebate učiniti je podijeliti ovaj tekst na Facebooku – gumb je ispod teksta: Pošalji na fejs. U komentaru te podijele treba napisati Portal @Znano.st i @Plidenta (da se označi fan stranica Znanost i fan stranica Plidenta) me nagrađuju. Dobitnike ćemo obavijestiti e-mailom.

Dobitnici pet paketa iz prošloga članka:

Ivana Varjačić
Romana Jakopec
Tina Ivanisevic
Agneza Oršić
Siniša Špoljar 

Javite poštanske adrese na infoATznano.st! Čestitamo!

Podijeli.