ZNANOST: hrvatski znanstveni portal

Kemičar otkrio bržu metodu obrade lijekova

Jedan od najproduktivnijih kemičara sveučilišta Missouri je dugom popisu postignuća dodao i jednostavniji način proizvodnje određenih vrsta lijekova. Jerry Atwood, profesor u sklopu programa Curator te ravnatelj Odsjeka za kemiju na sveučilištu Missouri, nedavno je objavio članak u kojem opisuje postupak zasnovan na tlačenju ugljikova dioksida na sobnoj temperaturi koji bi mogao zamijeniti skupe i dugotrajne metode proizvodnje lijekova. Inače, ovo je čak 663. članak Jerrya Atwooda koji je objavljen u nekom priznatom znanstvenom časopisu.

U članku pod naslovom "A New Strategy of Transforming Pharmaceutical Crystal Forms", objavljenom u najnovijem izdanju znanstvenog časopisa Journal of the American Chemical Society (JACS), Atwood i njegovi suradnici objašnjavaju koje su sve prednosti ovog postupka koji bi mogao najviše zanimati proizvođače popularnih lijekova poput klaritromicina (antibiotik) i lansoprazola (inhibitor protonske pumpe koji smanjuje produkciju želučane kiseline).

Za razvoj sigurnih osnovnih lijekova, proizvođači moraju kemijski uzgojiti određene kristale koji u svom sastavu sadrže djelatnu tvar lijeka. Ovisno o lijeku, današnje metode uglavnom su zasnovane na zagrijavanju pri visokim temperaturama, izmjenama na sirovom materijalu, ispiranju, filtraciji i intenzivnom sušenju. Atwoodov je tim otkrio da se stlačivanjem ugljikova dioksida može potaknuti željenu kristalizaciju već na sobnoj temperaturi. Atwood smatra da bi ovaj postupak mogao ubrzati proizvodnju lijekova, ali i pružiti dodatnu sigurnost ljudima koji rade izravno s kemikalijama.

"Vjerujem da će ovaj postupak ostaviti dubok trag u farmaceutskoj industriji. Osim što ubrzava sam proces proizvodnje, postupak stlačivanja plina mogao bi zamijeniti  neke vrlo komplicirane metode industrijske proizvodnje lijekova. Ovaj bi postupak mogao omogućiti proizvodnju kvalitetnijih lijekova, razvoj učinkovitijih terapija te na kraju smanjiti cijenu kako proizvodnje", objašnjava Atwood.

Atwood također ističe da nažalost niža cijena proizvodnje vjerojatno neće utjecati na cijenu gotovog proizvoda, jer ona ovisi o propisima farmaceutskih kompanija koje moraju vratiti dio svojih milijunskih ulaganja u testiranja i razvoj novih lijekova. Naime, samo jedan od pet lijekova, nakon kliničkog testiranja, dospije na tržište, a kompanije jednostavno moraju zaraditi na lijeku koji se često koristi.

Članak objavljen u časopisu JACS prepoznat je i objavljen u rubrici Novosti na znanstvenom portalu Chemical & Engineering News. To je čak deveti put da je Atwoodov rad prepoznat na tom cijenjenom portalu. Unatoč karijeri u kojoj niže uspjeh za uspjehom, Atwood ostaje potpuno predan postizanju svog krajnjeg cilja: razviti lijek za kemoterapiju koji bi sadržavao magnetski spoj. Takav bi lijek bio izuzetno specifičan, a zamijenio bi današnji proces saturacije krvnog toka.

"Kada predajem skupini svjetski priznatih znanstvenika, kažem im i dobre i loše vijesti. Loše su vijesti da moramo doći do velikog otkrića želimo li izliječiti neke bolesti. Ukoliko uspijemo, tada će doći do procvata u našoj grani kemije i moći ćemo se odužiti društvu na njihovoj potpori i ulaganjima. Ukoliko ne uspijemo doći do tog velikog otkrića, moramo biti svjesni da društvo neće ulagati u naš rad do u nedogled. Dobre su vijesti da do tog velikog otkrića mora doći samo jedna od naših radnih skupina, tako da pritisak ne leži samo na meni ili tebi, već na svima nama."

Izvor: University of Missouri-Columbia

Podijeli.