ZNANOST: hrvatski znanstveni portal

Pretjerano popuštanje užicima vam može oduzeti sate života

Sigurno vam je već poznato kako pretjerani stres može poremetiti hormonsku ravnotežu u ljudskom tijelu, izazvati ozbiljne zdravstvene probleme, kako psihičke tako i fizičke, a može dovesti čak i do ubrzanog starenja.

Nakon iscrpljujuće i radne jeseni, napokon se možemo malo opustiti i odmoriti - stigli su nam praznici. Doba je godine kada se puno jede, pije i veseli, ali pripazite da se ipak pretjerano ne opustite. U nedavno objavljenom božićnom članku upozoravaju da vam svaki dan koji provedete u pretjeranom "uživanju"može doslovno oduzeti nekoliko sati života.

Tijekom godine, za svaki dan proveden u jednoj od "aktivnosti" poput pušenja, ispijanja više alkoholnih pića, konzumacije crvenog mesa ili gledanja televizije može vam se oduzeti po 30 minuta od života. Isto tako, ako svaki dan popijete samo jedno alkoholno piće, jedete puno voća i povrća te se bavite tjelovježbom, svome ćete životnom vijeku priskrbiti dodatna dva sata.

Profesor David Spiegelhalter, koji se bavi statistikom na sveučilištu u Cambridgeu, otkrio je način na koji naše ponašanje utječe na naš očekivani životni vijek.

AKO VAS JE ZANIMAO OVAJ TEKST: Podržite portal donacijom za kavu :)

Predložio je upotrebu koncepta bržeg i sporijeg starenja tako što je dnevne utjecaje životnih navika izrazio kao "mikroživote" (polusatne iznose životnog vijeka). Pola sata životnog vijeka odrasle osobe se može nazvati mikroživotom koji bi, općenito rečeno, mogao odgovarati milijuntom djeliću života nakon dobi od 35 godina.

Koristeći podatke iz populacijskih istraživanja, izračunao je da jedan mikroživot može biti izgubljen nakon što se popuše dvije cigarete, ako imate pet kilograma viška, popijete drugo ili treće alkoholno piće u danu, gledate televiziju dva sata ili pojedete hamburger. Isto tako, mikroživote možete i dobiti ako popijete samo jedno alkoholno piće na dan, jedete svježe voće i povrće, vježbate..

Demografski faktori se također mogu izraziti u mikroživotima. Npr. ako ste žena, a ne muškarac (dobivate dodatna 4 mikroživota); ako živite u Švedskoj, a ne u Rusiji (dodatnih 21 mikroživota na dan za muškarce) te ako živite u godini 2010., a ne 1910. (dodatnih 15 mikroživota na dan).

Ovakav način prevođenja omogućuje široj (neznanstvenoj) zajednici da radi grube, ali relativno točne usporedbe između različitih kroničnih rizika, a zasniva se na izrazu "brzina starenja", koja je bila veoma učinkovita kod promicanja prestanka pušenja, kaže profesor Spiegelhalter. Tako je 20 cigareta na dan (10 mikroživota) kao da žurite u smrt 29 sati na dan, a ne samo 24, tj. starite brže nego što bi to bilo normalno.

Također se ističu neka ograničenja ove metode i naglašava kako su ovo procjene približnih vrijednosti koje se temelje na mnogobrojnim pretpostavkama. Ipak, profesor za njih tvrdi kako "prevode dugoročne efekte u sadašnjost te pomažu u sumiranju odsječaka vremena, pri čemu se događajima u budućnosti ne pridaje velika važnost."

AKO VAS JE ZANIMAO OVAJ TEKST: Podržite portal donacijom za kavu :)

Unatoč postojećim ograničenjima, zaključak je kako jasna predodžba svih usporednih rizika povezanih s kroničnom izloženošću može biti razumljivo prikazana u obliku brzine u kojoj netko živi svoj život.

Za kraj, profesor Spiegelhalter dodaje: "Naravno, u znanosti se koristimo procjenjivačkim studijama kako bismo mogli odrediti koliko nova saznanja utječu na ljudsko ponašanje, ali nije potrebno provesti istraživanje kako biste zaključili da ljudi općenito ne vole pomisao na brzo starenje."

Izvor: BMJ-British Medical Journal

Podijeli.