ZNANOST: hrvatski znanstveni portal

Poznavanje dvaju jezika štiti vas od Alzheimerove bolesti

Demencija je naziv za skup simptoma koje karakterizira ozbiljno slabljenje općih kognitivnih vještina, a najizraženiji je simptom gubitak pamćenja. Procjenjuje se da oko pet posto osoba starijih od 65 godina pati od nekog oblika demencije. U većini slučajeva bolest je ireverzibilna i progresivna te se ne može liječiti. Iako ne možemo predvidjeti hoćemo li u starosti oboljeti od demencije, nedavno objavljeno istraživanje sugerira da možda možemo odgoditi njezin nastanak. 

Studija koju su proveli indijski znanstvenici s Nizamskog instituta medicinskih znanosti (NIMS), u suradnji s kolegama sa Sveučilišta u Edinburghu, otkriva da se kod osoba koje govore dva jezika demencija pojavljuje čak i do pet godina kasnije u odnosu na pacijente koji govore samo jedan jezik. 

„Ovo je najveće istraživanje do sada koje je zabilježilo kasniju pojavu demencije kod bilingvalnih pacijenata“, objašnjava tim na čelu s neurologinjom Suvarnom Alladi u publikaciji objavljenoj u časopisu Neurology. 

Znanstvenici su proučavali gotovo 650 pacijenata koji boluju od neke vrste demencije i nastojali ustanoviti kada je bolest nastupila kod pojedinog pacijenta. Otkrili su da su se kod bilingvalnih pacijenata tri vrste demencije – Alzheimerova bolest, vaskularna demencija i frontotemporalna demencija – pojavljivale kasnije u odnosu na osobe koje poznaju samo jedan jezik. 

Zanimljivo je i da je ista dinamika zabilježena i kod nepismenih pacijenata, što sugerira da stupanj formalnog obrazovanja nije faktor koji utječe na vrijeme nastanka bolesti. Također, poznavanje više od dva jezika nije donosilo dodatnu zaštitu od demencije. 

Nalaz o gotovo petogodišnjoj odgodi bolesti poklapa se s podacima iz prethodnih istraživanja. Znanstvenici smatraju kako je praksa brze promjene jezika kojim se pacijenti služe, uporaba različitih riječi, koncepata i gramatičkih struktura oblik prirodnog treninga za mozak, koji je puno učinkovitiji od bilo kojih umjetno kreiranih programa za vježbanje kognitivnih sposobnosti. 

Međutim, istraživači naglašavaju kako su istraživanja ovog tipa kompleksna zbog činjenice da su populacije u kojima se govori više jezika etnički i kulturalno različitije od onih u kojima se govori samo jednim jezikom. U većem dijelu Indije višejezičnost je dio svakodnevnog života, a indijski ustav priznaje čak 22 službena jezika. 

„Ovi rezultati sugeriraju da poznavanje više od jednog jezika može imati snažniji utjecaj na demenciju od bilo kojeg poznatog lijeka. Zbog toga bi proučavanje korelacije između višejezičnosti i spoznajnih funkcija trebalo biti u vrhu naših istraživačkih prioriteta“, objašnjava Dr. Thomas Bek, jedan od znanstvenika koji je sudjelovao u projektu. 

Izvor: Neurology, NIMS, University of Edinburgh

Podijeli.