ZNANOST: hrvatski znanstveni portal

Opasnost zvana kuhinjska sol - gdje je ima najviše

U svakodnevnoj prehrani koristi se rafinirana kuhinjska sol koja nastaje obradom organske soli na visokim temperaturama koje mijenjaju njenu molekularnu strukturu i dovode do demineralizacije. Također, kuhinjskoj soli se dodaju i razne kemikalije, među kojima je i aluminij, toksični metal koji se povezuje s Alzheimerovom i Parkinsonovom bolešću.

Takva sol je izbijeljena jer u svom organskom obliku dolazi u svijetlo sivim, ružičastim,  crvenim i smeđim nijansama. Organska morska sol sadrži 84% natrijeva klorida i 16% drugih minerala i zahvaljujući tome ima brojne pozitivne učinke na zdravlje, dok kuhinjska sol sadrži 97,5% natrijeva klorida i do 2,5% kemijskih dodataka pa opskrbljuje tijelo s previše natrija čime oslabljuje imunološki sustav, potiče kiselost organizma, dovodi do povećanja krvnog tlaka te rizika za srčani i moždani udar

Novo istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta Yale u SAD-u i Sveučilišta Erlangen-Nürnberg u Njemačkoj pokazalo je da je prerađena hrana zbog velikog udjela rafinirane soli krivac za znatni porast autoimunih bolesti poput multiple skleroze, alopecije, astme i ekcema. Znanstvenici su proučavali ulogu T stanica u tijelu koje se aktiviraju i pomažu drugim stanicama u borbi protiv opasnih patogena kao što su bakterije i virusi. Otkrili su da kuhinjska sol za 10 puta povećava razinu citokina, proteina koji djeluju kao posrednici između elemenata imunološkog sustava, u Th17 stanicama pa se zbog toga razvijaju teški oblici bolesti povezani s multiplom sklerozom.

Kanadski Medical Association Journal poslao je međunarodni tim istraživača da usporede količinu rafinirane soli u 2 124 prehrambena proizvoda iz restorana brze hrane kao što su Burger King, Domino’s Pizza, Kentucky Fried Chicken, McDonald’s, Pizza Hut i Subway. Saznali su da prosječni udio soli varira između tvrtki i istih proizvoda koji se prodaju u različitim zemljama te da američki restorani brze hrane koriste dvostruko više soli nego druge zemlje.

Prema američkim Centrima za kontrolu i prevenciju bolesti najveći izvor natrija su pekarski  proizvodi jer u 100 g kruha ima čak 460 mg natrija. U CDC-u smatraju kada bi Amerikanci smanjili dnevni unos natrija za samo 400 mg, spasilo bi se oko 28 000 života jer su bolesti srca i moždani udari vodeći uzroci smrti u SAD-u (a i u Hrvatskoj), a godišnji troškovi zdravstvene zaštite umanjili bi se za sedam milijardi dolara. U razvijenim zemljama i zemljama u razvoju svake godine od kardiovaskularnih bolesti umre oko 12,7 milijuna ljudi. Zbog toga se u Engleskoj, Francuskoj, Švedskoj, Finskoj, Nizozemskoj, Njemačkoj, Hrvatskoj, Srbiji, Italiji, Turskoj, SAD-u, Japanu, Kini, Australiji, Kanadi, Iranu, Nepalu, Guamu, Kamerunu i Bangladešu provode nacionalne kampanje za smanjenje konzumiranja kuhinjske soli.

Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje dnevni unos natrija manji od 2 000 mg što većina ljudi znatno prekoračuje jer svakodnevno konzumiraju prerađenu, smrznutu i konzerviranu hranu koja ponekad ima i više od pedeset posto dnevne vrijednosti natrija po porciji. Stoga se preporučuje konzumiranje svježih prirodnih namirnica koje sadrže 10–15% odnosno 2,3–69 mg natrija na 100 g i upotreba nerafinirane organske soli u pripremi hrane. 

Izvor: Trueactivist, CBC, Amzh                                              

Podijeli.