ZNANOST: hrvatski znanstveni portal

Carski rez može uzrokovati epigenetske promjene u djetetovom DNK

Djeca koja su rođena carskim rezom doživljavaju epigenetske promjene, pokazalo je nedavno istraživanje. Iako zasada nije pronađeno dovoljno dokaza o tome jesu li posljedice dugoročne, ovo bi otkriće moglo objasniti relativno siromašnije ishode za djecu koja su rođena na ovaj način.

Carski rez je u prošlosti bio jedna od posljednih opcija kojoj su se majke podvrgavale, a danas brojke ovakve vrste porađaja vrtoglavo rastu, pa tako u Kini čak 50 % žena rađa carskim rezom.

Ovaj trend je izazvao mnoge kontroverzne rasprave kod medicinskih stručnjaka koji su zabrinuti za posljedice carskog reza uključujući krvarenje, konstantnu bol i depresiju majki te dišne bolesti i pretilost djece. Bez obzira na navedeno, financijske inicijative mnogih država favoritiziraju carski rez čak i u slučajevima gdje je vaginalni porod vjerojatno bolja opcija.

Postoje i epidemiološki dokazi kako je carski rez u korelaciji s visokim rizikom od oboljenja od dijabetesa tip 1. Profesor Tomas Ekstrom u svom radu American Journal of Obstetrics and Gynecology objašnjava:“Naša studija pokušala je istražiti ima li način na koje je dijete rođeno posljedice na celularnu razinu u obliku epigenetskih alternacija u DNK“.

Ekstrom je pronašao veći raspon metilacije u matičnim krvnim stanicama kod 18 djece koja su rođena carskim rezom nego kod 25 djece rođene vaginalnim porodom. Potom je napravio detaljnije istraživanje na 12 djece koje je otkrilo kako su vidljive značajne razlike u metilaciji u čak 350 regija od kojih je za mnoge poznato da utječu na imunitet.

“Za vrijeme vaginalnog poroda, fetus je izložen povećanoj razini stresa koje će na pozitivan način pripremiti nerođeno dijete na život izvan maternice“, rekao je suautor profesor Mikael Norman. “Ova aktivacija fetusova obrambenog mehanizma se ne pojavljuje u slučaju carskog reza jer se on obavlja u trenutku kada trudovi još nisu počeli.“

“Biološki mehanizmi koji stvaraju predispozicije za fetus ili novorođenče u dobivanju određenih bolesti u kasnijem životu su kompleksni i zavise od genetičkih i ekoloških faktora za vrijeme formativnih godina“, primijetio je Ekstrom. Istaknuo je kako epigenetičke promjene mogu biti ili privremene ili stalne te kako je prerano reći hoće li efekti koje je on identificirao potrajati. No ono što je zabrinjavajuće je što neki epigenetički efekti ne samo da su stalni, već se prenose na sljedećeg potomka što potencijalno efekte običnog porođaja čini multigeneracijskim. 

Izvor: IFLscience

Podijeli.