ZNANOST: hrvatski znanstveni portal

Slatkiši za Noć vještica su neprijatelj starijem probavnom sustavu

Jeste li se ikada pitali kako mala djeca mogu pojesti velike količine raznih slatkiša i osjećati se dobro idući dan – za razliku od odraslih koji prolaze kroz agoniju nakon uživanja u nezdravoj hrani?

Odgovor se možda krije u genu zvanom Foxo. Eksperimentirajući s vinskim mušicama, znanstvenici s Buck Instituta u SAD-u otkrili su mehanizam koji im pomaže prilagoditi se promjenama u prehrani dok su još mlade. No taj mehanizam prestaje biti djelotvoran kako mušice stare, remeteći ravnotežu metaboličkih procesa.

Foxo ključan za obradu slatkoga
Istraživači su se koncentrirali na funkciju gena Foxo nađenog u utrobi vinskih mušica. I kod mušica i kod ljudi, Foxo gen vrlo je rasprostranjen širom tijela, posebice u mišićnom tkivu, jetri i gušterači te može uvelike regulirati metabolizam u pogledu odgovora na signale inzulina. Kada se mladim životinjama dogodi promjena u prehrani, signali inzulina se potiskuju, što aktivira gen Foxo.

U zdravih mladih životinja, Foxo se uključuje i isključuje relativno lako, dopuštajući besprijekornu prilagodbu promjenama u prehrani. Ovaj proces je očuvan tokom evolucije jer omogućuje zaštitu mladih životinja i pomaže im u preživljavanju. No, kako životinje stare, gen Foxo prestaje reagirati na signale inzulina. Vrlo je vjerojatno da moderna prehrana, s velikim udjelom šećera i masti, dovodi do poremećaja u regulaciji evolucijski očuvanih probavnih procesa. S druge strane, statistike u SAD-u pokazuju da većina stanovnika unosi tek polovicu dnevne preporučene količine prehrambenih vlakana koji pospješuju zdravu probavu.

Vlakna su ključna u probavnom sustavu
Istraživanja također pokazuju da dijetalna vlakna u prehrani, prolaskom kroz crijevo, utječu na njegovu kompleksnu topografiju, odnosno morfologiju i rast crijevnih resica, koje svojom strukturom povećavaju površinu sposobnu za apsorpciju vrijednih hranjivih tvari. Prvotno se smatralo da je za nastanak resica odgovoran aktivni mehanizam određen faktorima rasta. No, sadašnja istraživanja ukazuju da je mehanički pritisak na ovojnicu epitela dovoljan da potakne razvoj crijevnih resica.

Prehrambena vlakna nalazimo većinom u voću, povrću i cjelovitim žitaricama, i ona pomažu očuvati zdravu težinu, sprječavaju i ublažuju zatvor te smanjuju rizik od šećerne bolesti i bolesti srca. Vlakna djeluju tako da usporavaju apsorpciju šećera, dovode razinu šećera u krvi u ravnotežu i potiču osjećaj sitosti. Prehrambeni proizvod koji sadrži vlakna manje je kaloričan od istog proizvoda koji ih ne sadrži.

Dodajte limun u mesne okruglice
Istraživački tim na sveučilištu u Missouriju predlaže strategiju nadopune vlakana u prehrani npr. mesu, dodavanjem citrusnih vlakana u mljevenu junetinu, pri čemu bi kvaliteta i okus mesa ostali nepromijenjeni. Citrusno voće, pogotovo kora, bogato je antioksidansima, koji sprečavaju rak i kardiovaskularna oboljenja, pa će se u narednim istraživanjima ispitati i ta potencijalna blagotvorna djelovanja citrusnog praha kombiniranog sa mesnim proizvodima.

Znanstvenici se nadaju da bi ovakve i slične inovacije u prehrambenoj industriji mogle ublažiti utjecaje loših prehrambenih navika i pomoći u očuvanju zdravog metabolizma i u starijoj dobi.

Izvor: NHS, University of Missouri-Columbia, Academy of Finland, Buck Institute for Age Research

Podijeli.