ZNANOST: hrvatski znanstveni portal

Biti cjeloživotni knjiški moljac vas može održati umno oštrima u starosti

Oduvijek se isticala važnost fizičke aktivnosti u svakodnevnom životu. Osim što nam pomaže da ostanemo u formi, značajna je i u prevenciji brojnih bolesti. To ipak ne znači da bismo, ako želimo zdravi i osjećati se bolje, trebali provoditi sate i sate vježbajući i znojeći se u teretani.

Umjerena tjelesna aktivnost može imati jednako pozitivan učinak na zdravlje. Primjerice, samo dva i pol sata aerobnih vježbi umjerenog intenziteta tjedno, može umanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti. Isto tako, redovita fizička aktivnost utječe na smanjenje krvnog tlaka i razine kolesterola, a može smanjiti i rizik od razvoja dijabetesa tipa dva.

Prema nekim istraživanjima fizičkom aktivnošću smanjuje se rizik za obolijevanjem od raka dojke i raka debelog crijeva. Najvažnija posljedica redovitog vježbanja svakako je i dulji životni vijek. Istraživanja su pokazala da osobe koje su fizički aktivne sedam sati tjedno, imaju 40 % manji rizik od ranije smrti uzrokovane srčanim udarom ili rakom, od onih koji su fizički aktivni samo pola sata tjedno. Osim toga, dokazano je da samo dva i pol sata tjelesne aktivnosti tjedno može umanjiti rizik od ranije smrti i tako doprinijeti produljenju životnog vijeka.

Naravno osim fizičkog važno je i mentalno zdravlje. Redovitom fizičkom aktivnošću možemo utjecati na raspoloženje, smanjiti rizik od razvoja depresije, ali i poboljšati kvalitetu sna. Ipak, postoje i vježbe za mozak. Cilj mentalnih vježbi je ojačati moždane sposobnosti kao što su primjerice pamćenje ili pažnja. Za oko 85 kuna mjesečno na stranicama poput Luminosity.com i MyBrainTrainer.com možete vježbati svoje sive stanice uz pomoć različitih igara i mozgalica.

Ali nova istraživanja pokazuju da je možda riječ o nepotrebnom trošku jer kao dobra mentalna gimnastika može poslužiti i čitanje. Prema rezultatima objavljenima u časopisu Neurology, čitanje, pisanje ili bilo koja slična aktivnost usporava proces opadanja kognitivnih sposobnosti u starijoj dobi, neovisno o neurodegenerativnim bolestima povezanima sa starošću. Osobama koje tijekom cijelog životnog vijeka stimuliraju svoj mozak mentalnim aktivnostima, pamćenje i druge mentalne sposobnosti opadaju mnogo sporije.

U istraživanju se nizom testova mjerila sposobnost pamćenja i razmišljanja 294 osobe svake godine tijekom šest godina. Sudionici istraživanja su također odgovarali na pitanja o svojim čitateljskim navikama od djetinjstva preko odrasle dobi pa sve do starosti. Nakon njihove smrti u prosječnoj dobi od 89 godina, znanstvenici su proučili njihov mozak u potrazi za fizičkim znakovima demencije, kao što su lezije, senilni plak ili neurofibrilarni čvorovi (eng. tangles). Svi ti pokazatelji demencije prisutni su kod starijih ljudi, ali kod pacijenata s Alzheimerovom bolešću broj lezija, plaka i čvorova mnogo je veći što uzrokuje ozbiljne poteškoće u pamćenju.

Rezultati istraživanja pokazali su da je kod osoba koje su i u starijoj dobi ostale knjiški moljci pad u sposobnosti pamćenja 32 % manji, u odnosu na osobe koje nisu mnogo čitale. S druge strane, oni koji uopće nisu čitali ili pisali u starijoj dobi postigli su još lošije rezultate. Pad sposobnosti pamćenja odvijao se za 48 % brže u odnosu na osobe s prosječnim čitateljskim navikama. „Obzirom na ove rezultate, ne bismo smjeli podcijeniti utjecaj svakodnevnih aktivnosti, kao što su pisanje i čitanje na nas, našu djecu, naše roditelje ili bake i djedove.“, kaže autor ove studije Robert S. Wilson, neuropsiholog na Rush University Medical Center u Chicagu.

Čitanje je poput tjelovježbe za naš mozak jer je za razumijevanje teksta potrebno više mentalne energije, nego za primjerice percipiranje slike na zaslonu televizora. Čitanje je vježba za naše radno pamćenje koje procesuira i pohranjuje nove informacije. S vremenom, te informacije postaju dio dugoročnog pamćenja, što nam omogućuje produbljivanje razumijevanja određenih informacija.
Kao i kod fizičke aktivnosti, važna je ustrajnost i redovito vježbanje mentalnih sposobnosti. Bitno je početi što ranije, jer kako pokazuje sedmogodišnja studija iz 2009. provedena na skupini zdravih osoba u dobi od 18 do 60 godina, vrhunac mentalnih sposobnosti je u 22. godini, a već u 27. godini dolazio do njihovog opadanja.

Na čitanje, pisanje ili bilo koju drugu mentalnu aktivnost mogle bi vas potaknuti i sljedeće činjenice: oko 4,6 milijuna ljudi u svijetu godišnje oboli od Alzheimerove bolesti. Riječ je o progresivnoj bolesti koja počinje blagim gubitkom pamćenja, ali u kasnijoj fazi dovodi do gubitka sposobnosti komunikacije s okolinom. Za Alzheimerovu bolest još uvijek ne postoji lijek, ali je moguće usporiti razvoj simptoma. I na kraju, jedan od najčešćih mitova je da Alzheimerova bolest napada isključivo one starije od 65 godina. Istina je da se bolest najčešće javlja nakon 65. godine života, ali može se javiti i ranije (u 40-ima i 50-ima). Samo u SAD-u više od 200 000 ljudi boluje od Alzheimerove bolesti koja se javila u ranijoj životnoj dobi.

Izvor: SmithsonianMag

Podijeli.