ZNANOST: hrvatski znanstveni portal

Koliko vas boli odlučuju vaše emocije

Znanstvenici su na tragu novih otkrića o moždanim aktivnostima koja uključuju ne samo senzorne, već i emocionalne dijelove mozga. Nedavna istraživanja o subjektivnom doživljaju percepcije boli i vremena mogla bi pomoći u liječenju bolesti kao što su kronična bol i depresija.

Trenutačan gubitak koncentracije je dovoljan da bismo zaglavili prst ili iščašili zglob – što je jako bolno. Bol je obrambeni tjelesni mehanizam i kompleksan neurološki fenomen. Također, bol koja postoji dulji vremenski period odnosno kronična bol može biti bolest, kažu liječnici. Znanstvenici sa Tehničkog sveučilišta u Münchenu pokazali su kako temeljna aktivnost mozga prelazi iz senzornog u emocionalni proces već tijekom prvih nekoliko minuta boli.

U svojim eksperimentima, prof. Markus Ploner i njegov tim istraživali su percepciju boli: Kako trajanje boli ili djelovanje placeba utječu na aktivnost mozga? U svojim ispitivanjima koristili su elektroencefalografe (EEG). Ispitanici su nosili EEG kape sa 64 elektrode koje mjere aktivnost živčanih stanica u mozgu. Ova metoda omogućuje kronološko bilježenje signala koje živčane stanice koriste za reagiranje na bolne podražaje.

Subjektivni doživljaj - bol utječe na emocije

Znanstvenici su koristili sljedeći postupak za svoje eksperimente: u razdoblju od deset minuta, 41 sudionik ispitivanja dobio je bolni podražaj topline različitog intenziteta po ruci. Sudionici su drugom rukom na pokazivaču trebali ocijeniti razinu boli na skali od jedan do sto.

„Potpuno smo zapanjeni rezultatima: Nakon samo nekoliko minuta, subjektivna percepcija boli se promijenila – na primjer, ispitanici su osjetili promjenu u jačini boli čak i onda kad kad je objektivni podražaj ostao nepromijenjen. Osjećaj boli postao je potpuno subjektivan i nakon samo nekoliko minuta nije više ovisio o objektivnom podražaju“, rekao je Markus Ploner opisujući rezultate.

Dosadašnja istraživanja pokazala su kako senzorna područja mozga koja procesuiraju signale iz senzornih organa kao što je koža također procesuiraju i kratke bolne podražaje. Međutim, u njihovom eksperimentu s bolovima koje traju duže razdoblje, EEG je znanstvenicima pokazao drukčije rezultate: u tom slučaju, emocionalni dijelovi mozga se aktiviraju.

„Ako bol traje kroz duže vrijeme, aktivnost mozga se mijenja iz obične percepcije u emocionalni proces. Ovo otkriće je veoma zanimljivo za dijagnozu i liječenja kroničnih bolova gdje bol traje mjesecima i godinama“, objašnjava Ploner, koji je također i liječnik na Odjelu za neurologiju sveučilišne klinike Klinikum rechts der Isar.

Subjektivni doživljaj i depresija

Subjektivni doživljaji postali su sve interesantnija tema u istraživanjima moždanih aktivnosti u posljednje vrijeme. Poznato je kako psihijatri i psiholozi konstantno ističu da depresivni pacijenti imaju osjećaj da vrijeme prolazi sporije ili da im se čini kako se događaji odvijaju usporeno poput slow-motion efekta. Nedavno su psiholozi sa sveučilišta Johannes Gutenberg proveli istraživanje u kojem su pokazali kako je to usporeno vrijeme samo subjektivan doživljaj osoba koji boluju od depresije. Naime, kada su pacijenti trebali ocijeniti trajanje određenog vremenskog intervala, na primjer dvije sekunde ili dvije minute, njihove procjene bile su jednako točne kao i procjene zdravih ispitanika: „Otkrili smo da se kod depresivnih pojedinaca subjektivan osjećaj protoka vremena razlikuje od sposobnosti procjene stvarnog trajanja vanjskih događaja“, kažu istraživači.

Placebo mijenja percepciju boli

Drugi eksperiment s bolnim podražajima pokazao je da na percepciju boli ne utječe samo trajanje, već i iščekivanje bolnih podražaja. Dvadeset ispitanika podvrgnuto je bolnih laserskim impulsima različite jačine na dva mjesta na nadlanici. Ispitanici su zatim opisivali koliko jako su percipirali bolni podražaj. Kako je eksperiment tekao, ispitanici su ponovno primili isti podražaj, ali im je na oba mjesta na ruci prethodno namazana krema. Iako nijedna krema nije sadržavala aktivne supstance, ispitanicima je rečeno da jedna od dviju krema ublažava bol.

Markus Ploner objašnjava rezultate: „Ispitanici su ocijenili bol na području kože koja je bila namazana kremom koja navodno ublažava bol znatno manjom nego na drugom području kože“. Znanstvenici su kasnije pokazali kako mozak provodi ovaj placebo efekt: iako su ispitanici dobili isti bolni podražaj, živčane stanice su drugi put uzrokovale drukčiji obrazac moždane aktivnosti.

„Dobiveni rezultati pokazuju različite načine na koje naš mozak procesuira različite bolne podražaje. Sistematično mapiranje i bolje razumijevanje ovog kompleksnog neurološkog fenomena 'boli' u mozgu je veliki izazov, ali je potpuno neophodan kako bi se poboljšale opcije liječenja za pacijente s bolovima“, ističe Ploner.

Izvor: Technische Universitaet Muenchen, Johannes Gutenberg Universitaet Mainz

Podijeli.