Zdravlje i medicina

Djevojčica izliječena funkcionalnim lijekom protiv HIV-a

Jasna Žegarac

Tim znanstvenika s Johns Hopkins Children's Center i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Massachusettsu opisuju prvi slučaj takozvanog „funkcionalnog lijeka“ kod novorođenčeta zaraženog HIV-om. Istražitelji kažu da bi ovo otkriće moglo biti dobar put prema eliminaciji zaraženosti u djece.

Prezentacija izvješća o slučaju je putem konferencije za medije u nedjelju, 3. ožujka, na Dvadesetoj konferenciji o retrovirusima i oportunističkim infekcijama (CROI) u Atlanti. Doktorica Deborah Persaud, virologinja s Johns Hopkins Medical Center i glavna autorica izvješća, i doktorica Katherine Luzuriaga, imunologinja s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Massachusettsu bile su glavni laboratorijski istražitelji. Hannah Gay, docentica pedijatrije na Medicinskom centru Sveučilišta Mississippi je pružila liječenje maloj bebi.

Opisano je da je HIV krenuo u remisiju nakon što je beba primila antiretrovirusnu terapiju (ART) unutar 30 sati nakon poroda. Istražitelji navode kako je pravovremena administracija antivirusnog liječenja najvjerojatnije dovela do lijeka za ovo dijete, zaustavljajući formiranje rezervoara virusa koji se vrlo teško liječi. Taj rezervoar predstavlja neaktivne stanice koje reaktiviraju infekciju kod većine pacijenata s HIV-om unutar nekoliko tjedana nakon završetka terapije.

„Pravovremena antivirusna terapija kod novorođenčadi koja počinje unutar nekoliko dana nakon izlaganja bi mogla pomoći dojenčadi da se riješe virusa i postignu dugoročnu remisiju bez cjeloživotnog liječenja sprečavajući da se spomenuti rezervoari uopće formiraju“, kaže Persaud.

Znanstvenici kažu da vjeruju da se upravo to dogodilo kod djeteta opisanog u izvješću. To dijete se sada smatra „funkcionalno izliječenim“, što znači da je pacijent dosegao i održava dugoročnu virusnu remisiju bez potrebe za cjeloživotnim liječenjem te da klinička testiranja ne pokazuju replikaciju HIV-a u krvi.

Kao suprotnost sterilizirajućim lijekovima koji u potpunosti iskorjenjuju svaki trag virusa u tijelu, funkcionalni lijek nalazimo kada je prisutnost virusa toliko mala da se ne može detektirati standardnim kliničkim testovima, ali se zamijeti kod ultrasenzitivnih metoda.

Opisanom djetetu je dijagnosticiran HIV na porodu, a majka nije primala roditeljsku njegu niti je bila liječena protiv HIV-a, rekla je dr. Rowena Johnston, upraviteljica amfAR-a. Dijete je bilo preneseno u Mississippi Medical Center gdje je primilo kombinaciju antiretrovirusnih tretmana koji su počeli 30 sati nakon rođenja. Niz testova je pokazao da se prisutnost virusa progresivno smanjivala u djetetovoj krvi, sve dok nije pala na toliko nisku razinu da se virus nije mogao detektirati 29 dana nakon rođenja.

Dijete je ostalo na antivirusima do 18 mjeseci života kada je liječničko praćanje iznenada prekinuto zbog majčinoj nejavljanja, a liječenje zaustavljeno. 10 mjeseci nakon završetka liječenja dijete je opet dovezeno i prošlo standardne pretrage krvi nakon kojih HIV nije pronađen. Test za antitijela specifična za HIV je također bio konstantno negativan. Ovo je šokiralo doktore jer se prekid liječenja nikada ne preporučuje.

Dr. Gay je izjavila da je nakon naknadne provjere bila u panici jer je mislila da je liječila dijete koje uopće nije ni bilo zaraženo HIV-om, no ispostavilo se da je dijete zapravo izliječeno.

Visokorizična novorođenčad, ona čije majke nisu imale adekvatnu kontrolu infekcije ili im je virus otkriven oko termina poroda, dobivaju kombinaciju antivirusa u profilaktičnim dozama da bi se spriječila infekcija na šest tjedana i da bi počele terapeutske doze ako se HIV dijagnosticira. Istražitelji kažu da bi ovaj specifičan slučaj mogao promijeniti trenutnu praksu jer naglašava ljekoviti potencijal vrlo rane antiretrovirusne terapije.

Specijalisti kažu da je prirodno suzbijanje virusa bez liječenja vrlo rijedak fenomen do kojeg dolazi kod manje od pola posto odraslih zaraženih HIV-om koji se nazivaju „elite controllers“ čiji je imunološki sustav sposoban obuzdati virusnu replikaciju i zadržati virus na klinički nevidljivom nivou. Eksperti na području HIV-a su dugo tražili način na koji bi pomogli svim zaraženim pacijentima da dosegnu „elite controller“ status. Znanstvenici kažu da bi ovaj novi slučaj mogao biti taj dugo traženi obrat.

Naš sljedeći korak je otkrivanje je li ovo samo vrlo neobična reakcija na vrlo ranu antiretrovirusnu terapiju ili nešto što možemo zapravo replicirati kod ostale visokorizične novorođenčadi“, kaže Persaud.

Do sada je prijavljen samo jedan slučaj sterilizirajućeg lijeka. Pronađen je kod HIV pozitivnog muškarca koji je liječen transplantacijom koštane srži protiv leukemije. Donor koštane srži je imao rijetku genetsku mutaciju bijelih krvnih stanica koja čini ljude otpornima na HIV. Nažalost, ovakav kompleksni pristup liječenju nije ni izvediv ni praktičan za 33 milijuna ljudi zaraženih HIV-om diljem svijeta.

„Apsolutno iskorjenjivanje virusa na širokom području je dugoročan cilj, ali za sada ostaje van našeg dosega i najbolja šansa su nam agresivne, pravovremene i precizno usmjerene antivirusne terapije kod visokorizične novorođenčadi kako bi se postigao funkcionalni lijek“, kaže Luzuriaga.

Iako ovaj pristup daje nadu zaraženoj novorođenčadi, znanstvenici kažu da prevencija prijenosa s majke na dijete ostaje primarni cilj.

„Prevencija je zaista najbolji lijek i već smo dokazali strategije koje mogu spriječiti 98 posto zaraza kod novorođenčadi identificiranjem i liječenjem HIV pozitivnih trudnica“, kaže Gay.

Dr. Anthony Fauci s National Institutes for Health upozorava da treba obaviti još puno posla prije nego što se ovo nazove probojem u znanosti. „Moramo biti pažljivi jer je ovo samo pojedinačni slučaj te iako podaci izgledaju vrlo uvjerljivo, moramo istaknuti da se ovo možda neće moći primijeniti na mnoge druge situacije“, dodaje Fauci.

Izvor: University of Massachusetts Medical School

Možda će vas zanimati