Zdravlje i medicina

Depresija može biti 'zarazna'

T. Š.

S kim si, takav si. Kaže tako stara narodna. Istraživanje provedeno na cimerima studentima pokazuju da su naši stari donekle bili u pravu.

Nova studija, koja je proučavala suživot cimera na fakultetu, pokazuje da određeni način razmišljanja koji čini ljude osjetljivima na depresiju zapravo može „prijeći“ na druge, pokazujući povećanje simptoma depresije šest mjeseci kasnije.

Istraživanje, znanstvenika Geralda Haeffela i Jennifer Hames sa Sveučilišta Notre Dame, objavljeno je u Clinical Psychological Science, časopisu Udruge za psihološke znanosti.

Studije pokazuju da ljudi na koje negativno utječu stresni životni događaji te oni koji tumače takve događaje kao rezultat čimbenika koje ne mogu promijeniti i kao odraz svojih nedostataka, osjetljiviji su kad je riječ o depresiji. Ova „kognitivna ranjivost“ je takav snažan faktor rizika za depresiju da se može koristiti za predviđanje koji će pojedinci vjerojatno doživjeti depresivnu epizodu u budućnosti, čak i ako nikada nisu imali depresivnu epizodu prije.

Istraživači su pretpostavili da je kognitivna osjetljivost „zarazna“  za vrijeme velikih životnih promjena, kada se naša društvena okolina mijenja. Oni su testirali svoju hipotezu na temelju podataka iz 103 nasumice raspoređenih parova cimera koji su tek došli na fakultet kao brucoši.

Mjesec dana nakon dolaska na kampus, cimeri su ispunili upitnik na internetu koji je uključivao mjerenja kognitivne ranjivosti i depresivnih simptoma. Isti upitnik ispunjavali su 3 i 6 mjeseci kasnije, tako su im izmjerene razine stresnih životnih događaja i u te dvije vremenske točke.

Rezultati su pokazali da su se brucoši kojima su nasumce dodijeljeni cimeri s visokom razinom kognitivne ranjivosti „zarazili“ cimerovim kognitivnim stilom i razvili višu razinu kognitivne ranjivosti, a oni dodijeljeni cimerima koji su imali niske početne razine kognitivne ranjivosti iskusili su povećanje kognitivne ranjivosti. Učinak zaraze je bio očit na razini tromjesečne i šestomjesečne procjene.

Ono što je najvažnije, promjene u kognitivnoj ranjivosti povećavaju rizik za buduće simptome depresije: studenti koji su pokazali povećanje kognitivne ranjivosti u prva 3 mjeseca na fakultetu, njihovi su se simptomi gotovo udvostručili nakon 6 mjeseci, za razliku od onih koji nisu pokazali takvo povećanje nakon prva tri mjeseca.

Nalazi daju upečatljiv dokaz učinka zaraze, potvrdivši početnu hipotezu istraživača.

Na temelju tih nalaza, Haeffel i Hames ukazuju na to da učinak zaraze može biti iskorišten za liječenje simptoma depresije: „Naši rezultati pokazuju da će biti moguće koristiti društveno okruženje pojedinca kao dio procesa intervencije, bilo kao dopuna postojećim kognitivnim intervencijama ili eventualno kao samostalna intervencija“, navode autori. „Okružiti osobu drugima koji pokazuju adaptivni kognitivni stil trebalo bi olakšati kognitivnu promjenu u terapiji.“

Prema istraživačima, rezultati ovog istraživanja ukazuju na to da je možda vrijeme da se promijeni način razmišljanja o kognitivnoj ranjivosti.

„Naša studija pokazuje da kognitivna ranjivost ima potencijal da se pojavi i nestane s vremenom, ovisno o društvenom kontekstu“, kažu Haeffel i Hames. „To znači da na kognitivnu ranjivost treba gledati kao nešto promjenjivo.“

Ključno je dakle okružiti se pozitivnim ljudima koji su zadovoljni svojim životom, onim što su postigli i životnim smjerom kojim idu. Radite ono što volite i ono što vas ispunjava, ne dopuštajući da tuđi negativni životni stavovi utječu na vas. Koliko god banalno zvučalo, okružite se sretnim ljudima, i vi ćete biti sretni. 

Izvor: APS

Možda će vas zanimati