ZNANOST: hrvatski znanstveni portal

WHO proglasila globalnu zdravstvenu krizu zbog porasta slučajeva dječje paralize

Nakon 25 godina provođenja kampanje cijepljenja protiv dječje paralize u svijetu, ova bolest prije nekoliko godina bila je na putu da bude konačno iskorijenjena.

Međutim, kako su u pojedinim zemljama bojkot i nasilne intervencije u kampanje od strane pojedinih radikalnih skupina dovele do prekida u cijepljenju, sada se suočavamo s činjenicom da bi dugogodišnji napori u postizanju konačnog cilja mogli biti uzaludni ako hitno ne budu poduzete potrebne mjere. Slijedom ovih događaja, Svjetska zdravstvena organizacija, WHO, reagirala je slanjem upozorenja nacionalnim vlastima.

Zdravstvena kriza u svijetu, koju pravo ima objaviti Svjetska zdravstvena organizacija međunarodnim sporazumom iz 2007. godine, do sada je bila dva puta objavljena. Prvi puta 2009. godine zbog epidemije svinjske gripe te ove godine uslijed porasta broja slučajeva oboljelih od dječje paralize, bolesti koja napada nervni sustav te može uzrokovati paralizu, a širi se kontaminiranom vodom.

Prema znanstvenom časopisu New Scientist, u svibnju prošle godine zabilježeno je 24 slučajeva dječje paralize u svijetu, dok je ove godine taj broj porastao na 64. Čak devet slučajeva pojavilo se u zemljama u kojima u 2013. godini nije bilo oboljelih.

U Pakistanu, Nigeriji i Afganistanu, gdje je dječja paraliza endemična bolest, nakon više zabilježenih slučajeva nasilja i ubojstava zdravstvenih djelatnika te bojkota stanovništva, zaustavljene su kampanje cijepljenja protiv ove bolesti. U istim zemljama trenutno boravi i najveći broj oboljelih od ove bolesti

Znanstvenici i istraživači zabrinuti su također jer virus putuje. Prema riječima Debore MacKenzie iz časopisa NewScientist, u posljednje dvije godine virus je prešao van granica u zemlje kao što su Izrael, Sirija i Kina.

Svjetska zdravstvena organizacija tražila je od Pakistana, Sirije, Afganistana, Ekvatorijalne Gvineje, Etiopije, Iraka, Somalije, Izraela, Nigerije i Kameruna da uvedu obvezu cijepljenja za svoje građane prije odlaska u inozemstvo, zbog činjenice što je prošle godine čak 60 posto slučajeva zaraze rezultiralo upravo doticajem iz inozemstva.

Od vlasti se očekuje da nabave potrebne dodatne doze cjepiva te provedu cijepljenje djece koja do sada nikada nisu bila cijepljena protiv ove bolesti.

U današnjem nestabilnom sigurnosnom okruženju u kojem više ni medicinska djelatnost očito nema imunitet na nasilje, svjedoci smo zastrašujućih posljedica do kojih neinformiranost, paranoja te nepovjerenje mogu dovesti. Ubojstva zdravstvenih djelatnika i djelatnica u Nigeriji i Pakistanu djela su radikalnih skupina koje opravdanje za svoje nasilne postupke nalaze u vjerskim tumačenjima i teorijama urote, u kojima najčešće optužuju Sjedinjene Američke Države i zapadne zemlje za korištenje ovakvih i sličnih kampanja za razne oblike špijunaže i manipulacije.

Paranoja i nepovjerenje širi se i na ostatak lokalne zajednice te dovodi do općeg bojkota. Međutim, bolest ne poznaje granice, te opasnost širenja zaraze prelazi i transnacionalne granice čime postaje problem šire međunarodne zajednice. Iako se uz pomoć i podršku lokalnih vođa i utjecajnih osoba nastojala zadobiti privola i naklonost stanovništva u provođenju kampanje cijepljenja, učinak ipak nije bio u skladu s očekivanjima. Sigurnost djelatnika u zdravstvu u navedenim zemljama i dalje je ugrožena.

Nažalost, ovakvi slučajevi također ukazuju i na nužnost preispitivanja komunikacijske strategije međunarodne zajednice u cijeloj lepezi djelovanja u kulturološki osjetljivim zemljama i potrebu obrazovanja lokalnih zajednica i jačanja kapaciteta radi njihovog aktivnog uključivanja u procese na vlastitom teritoriju čime bi se ujedno dao legitimitet projektima i aktivnostima te umanjile sumnje i kontroverze prilikom intervencija međunarodne zajednice.

Izvor: SciAlert

Podijeli.