Zemlja i klima

U Izraelu otkriveno ognjište staro 300 000 godina

M.K.

Kada su preci modernog čovjeka otkrili vatru? Većina znanstvenika smatra kako se to zbilo prije više od milijun godina. No, kada su je doista počeli kontrolirati i upotrebljavati u svakodnevnom životu? Izraelski arheolozi došli su do zanimljivih otkrića i možda imaju odgovor na to pitanje. 

Tim izraelskih znanstvenika, istražujući špilju Qesem u blizini grada Rosh Ha'ayin, otkrio je ognjište čija je starost procijenjena na oko 300 000 godina. To bi mogao biti najstariji trag kontinuirane uporabe vatre tijekom duljeg perioda i potvrda napredne društvene strukture i intelektualnih sposobnosti ljudi iz starijeg kamenog doba. 

Istraživanje lokaliteta provodi se pod vodstvom profesora Avija Gophera i Rana Barkaija sa Sveučilišta u Tel Avivu. Dr. Ruth Shahack-Gross s arheološkog odjela Instituta Weizmann priključila se timu i provela laboratorijsku analizu prikupljenih uzoraka. Koristeći se infracrvenom spektroskopijom, u debelom sloju pepela otkrivenom u središtu pećine otkrila je komadiće kostiju i zemlje koji su bili izloženi vrlo visokim temperaturama. 

U sljedećem istraživačkom koraku Dr. Shahack-Gross testirala je mikromorfologiju pepela. Prethodno stvrdnute sedimente iz ognjišta proučavala je pod mikroskopom kako bi utvrdila točan sastav materijala i način njegovog nastanka. Uspjela je razlučiti više minijaturnih slojeva pepela i tako dokazala da se ognjište koristilo tijekom dužeg razdoblja. 

Na lokalitetu je otkriven i velik broj spaljenih životinjskih kostiju, još jedan dokaz teze o učestalom korištenju vatre. U ognjištu i oko njega arheolozi su pronašli i velik broj kremenih alatki koje su stanovnici pećine nesumnjivo koristili za rezanje mesa. Nekoliko metara od ognjišta pronađeno je oruđe drugačijeg oblika, koje je imalo neku drugu namjenu. Shahack-Gross i kolege smatraju kako organizacija različitih 'kućanskih' poslova u različitim dijelovima špilje ukazuje na organizaciju prostora te na svojevrsno društveno uređenje karakteristično za moderne ljude. 

„Nalazi poput ovih pomažu nam u određivanju važnih prekretnica u procesu razvoja ljudske kulture, kao što je početak kontinuiranog korištenja vatre za pečenje mesa i kao žarišta društvenih okupljanja. Također nam ukazuju na impresivan stupanj društvenog i kognitivnog razvoja ljudi koji su živjeli prije 300 000 godina“, objašnjava dr. Shahack-Gross.

Istraživački radovi na lokalitetu počeli su 2000. godine, a ovi zanimljivi nalazi nedavno su objavljeni u časopisu Journal of Archaeological Science

Izvor: Weizmann Institute of Science, Journal of Archaeological Science

Možda će vas zanimati