Rano cvjetanje pojačava proljetni toplinski val u Europi
Rana pojava cvijeća i lišća zbog klimatskih promjena pojačava proljetni toplinski val u Europi, kako se navodi u novim rezultatima simulacije klime. Premda nisu toliko snažni kao ljetni toplinski valovi, proljetni toplinski valovi narušavaju ekološki sustav i nanose štetu usjevima.
Simuliranjem trideset dana ranijeg početka prirodnog proljeća, istraživači su otkrili da promjena mijenja raspodjelu vode u okolišu i potiče mogućnost proljetnih toplinskih valova do oko 0.6 posto godišnje. Od sedamdesetih godina prošlog stoljeća rast proljetnih biljaka rani godišnje oko dva do pet dana svakog desetljeća u sjevernoj hemisferi.
Toplinski valovi također postaju sve jači, u prosjeku svaki traje po dan duže i po jedan je stupanj topliji, kako kažu istraživači.
Nema poveznice s ljetnim toplinskim valom
Dok rani rast biljaka djeluje na proljetni toplinski val, novo istraživanje nije pronašlo povezanost s ljetnim toplinskim valovima, a takav rezultat upućuje na to da premda biljke djeluju na temperaturu, njihovo je djelovanje kratkotrajno, kako kaže jedan od autora, Andy Pitman, znanstvenik iz područja klime sa Sveučilišta Južni Wales u Sydneyu.
Pitman i njegovi suradnici su pokrenuli klimatsku simulaciju više puta, a svaki put su rast proljetnih biljaka pomicali ranije i ranije. Simulacija je pokazala da pupanjem biljka upija vodu iz tla, a ta voda bi inače isparila i ohladila zrak. Suhoća tla povećala je dnevne temperature i smanjila pojavu oblaka koji su bili prepreka dnevnom svjetlu. Rano proljeće nije imalo puno utjecaja na ljeto.
Pitman kaže da drugi čimbenici, kao što je kiša, dok ljeto ne dođe imaju znatno veći utjecaj nego čimbenici ranog proljetnog zelenila. Zapravo se učinak ranog proljeća „ispere“, kako navodi. Istraživači planiraju istražiti učinak ranog rasta biljaka u proljeće na drugim biljkama u svijetu, uključujući i Sjevernu Ameriku.
Slijede nova istraživanja
Rezultati imaju smisla, ali “to je samo jedan model”, kaže Benjamin Zaitchik, znanstvenik u području hidroklime na Sveučilištu John Hopkins. „Bilo bi zanimljivo vidjeti hoće li druge grupe pokazati kako se isti učinak ispoljava na drugim modelima.“
Klimatskim promjenama već smo znatno naštetili svojoj planeti, a kako navode razna istraživanja, na putu smo da nanesemo dodatne štete. Pazimo što radimo i kako se ophodimo prema Zemlji, jer bismo vlastite greške mogli skupo platiti. Možda se sada ne čini da će učinci klimatskih promjena djelovati na nas, ali dugotrajno gledano promjene moramo uvesti što prije kako bismo smanjili posljedice vlastitog štetnog djelovanja.
Izvor: Science News