ZNANOST: hrvatski znanstveni portal

Znanstvenici izradili oruđe od bambusa za test teorije o nestašici oruđa u istočnoj Aziji

Noževe od bambusa lako je napraviti te oni režu meso ali ne i kožu, što upućuje da su prethistorijski ljudi preferirali grubo napravljene kamene komade. Prema novom istraživanju, dugo održavana teorija o tome da su rani ljudski preci u istočnoj Aziji izrađivali oruđe od bambusa i drva mnogo je kompliciranija nego se to u početku mislilo.

Istraživanje sve do sad nije uspjelo uputiti temeljno pitanje: Je li uopće moguće izraditi složeno oruđe od bambusa sa jednostavnim kamenim oruđem? Danas, eksperimentalno arheološko istraživanje potvrđuje da je zaista moguće izraditi raznovrsno oruđe od bambusa sa najjednostavnijim kamenim oruđem.

Međutim, umjesto da potvrdi tu dugo-održanu "pretpostavku o bambusu", novo istraživanje pokazuje da u toj teoriji ima još toga, kaže arheolog Metin I. Eren. 

Noževi od bambusa uspješno su izrađivani i mogli su rezati meso, ali ne i kožu
Istražitelji su otkrili da su se grube kamene sjeckalice napravljene od kamenog "šljunka" pokazale izuzetno učinkovitim za sječu bambusa. Potom su se noževi od bambusa uspješno izradili sa kamenim oruđem. Iako bi noževi rezali meso, nisu bili efikasni kod rezanja životinjske kože što je moglo i destimulirati njihovu upotrebu tijekom kamenog doba, kažu autori.  Kod nekih noževa izrađenih od mekših vrsta bambusa u potpunosti je bilo nemoguće napraviti i zadržati oštar rub.

"Pretpostavka o bambusu" postoji već dosta vremena ali je uvijek prezentirana šturo, kao da su sve vrste bambusa i načini izrade oruđa od bambusa jednaki," kaže Eren, kandidat za doktorat iz arheologije na sveučilištu u Dallasu. "Naše istraživanje ne negira misao da je prethistorijski čovjek mogao izraditi i koristiti oruđe od bambusa, nego sugerira da nakon što je stigao u istočnu i jugoistočnu Aziju nije ni odjednom masovno počeo izrađivati svo svoje oruđe od sirovine bambusa.“

Otkrića se pojavljuju u članku "Jesu li oruđa od bambusa izrađivana u prethistorijskoj jugoistočnoj Aziji? Eksperimentalni pogled iz istočne Kine", koji će biti objavljen u časopisu Quaternary International.

"Važnost eksperimentalne arheologije imitacije proizvodnje oruđa od bambusa jednostavnim kamenim predmetima već je dugo potrebna. Zbog uspješne suradnje sa našim kineskim kolegama na svakoj razini eksperimenta, uspjeli smo demonstrirati potencijal jednostavne tehnologije kamenog oruđa za proizvodnju mnogo različitih svakodnevnih alata dobivenih iz bambusa", rekao je arheolog i glavni autor Ofer Bar-Yosef, profesor arheologije kamenog doba na sveučilištu Harvard.

Uz Bar-Yosef i Erena, koautori su arheolozi Jiarong Yuan i Yiyuan Li, te arheolog David J. Cohen sa bostonskog sveučilišta. 

Slaba raznovrsnost prethistorijskog kamenog oruđa u istočnoj Aziji
Kao i u Africi, prijašnja fosilna otkrića u istočnoj Aziji ukazivala su da su rani ljudski preci konstantno nastanjivali ta područja gotovo 1.6 milijuna godina. Međutim, za razliku od Afrike i zapadne Euroazije, gdje kamena oruđa pokazuju veću i manju složenost, kameno oruđe u istočnoj Aziji ostalo je relativno jednostavno.

Istraživači znaju da je jednostavna „šljunčana“ industrija postojala u nekim dijelovima velikih područja istočne i jugoistočne Azije, koja uključuju današnju Kinu, Brunej, Kambodžu, Indoneziju, Laos, dijelove Malezije. Mjanmara, Filipina, Tajlanda, Istočnog Timora i Vijetnama. Kamena oruđa otkrivena tamo bila su ograničena na nekoliko ručnih sjekira, nožića i sjeckalica izljuštenih s jedne strane, što pokazuje nedostatak naprednijih postupaka izrade kamenog oruđa, inovacija i raznovrsnosti koje se mogu naći drugdje, kažu autori.

Nedostatak složenih prethistorijskih tehnologija izrade kamenog oruđa ostaje misterij. Neki su istraživači zaključili da je prethistorijski čovjek istočne Azije umjesto toga izrađivao i koristio oruđe od bambusa - materijal koji im je bio na dohvat ruke.

Znanstvenici govore o nekoliko razloga zašto je izostala industrija kamenog oruđa
Znanstvenici su pretpostavili različita objašnjenja o nedostatku složenog kamenog oruđa. S jedne strane, neki smatraju da su ljudski preci tijekom ranog kamenog doba napustili Afriku sa osnovnim oruđem, te su onda ostali "odsječeni" došavši u istočnu Aziju, tako stvorivši kulturalnu zaostalost.

Drugi smatraju da nisu imali prikladnog kamenog materijala u istočnoj i jugoistočnoj Aziji. U novom su istraživanju, međutim, Bar-Yosef, Eren i kolege pokazali drugačije demonstriravši kako se složenije kameno oruđe može izraditi od kamena koji se smatra "slabije" kvalitete.

Istraživanja se spremaju testirati "teoriju o bambusu" imitirajući kameno oruđe
Biljke bambusa, obilne u istočnoj i jugoistočnoj Aziji, rastu brzo i u debljinu, zrelost dosežu nakon 5 do 7 godina te ih ima više od 1000 vrsta, kažu autori.

U pilot istraživanju 2007. godine, te proširenom istraživanju 2008. autori su surađivali sa Institutom Arheologije i Kulturalnih Ostataka u Shimenu, Kina. Eksperimenti su se odvijali na tri lokacije u provinciji Hunan koja je poznata po tome da ima mnoštvo nalazišta iz doba paleolitika. Istražitelji su prikupili različite vrste kamenja veličine šljunka uz obale rijeka Li, Wu i Xiao Shui, slične onakvima kakvi su bili dostupni u prethistorijsko doba.

Iz tog kamenja, Eren je s lakoćom replicirao tanke alatke i kamene sjeckalice, neke oljuštene s jedne, a neke s obje strane. Tim je zatim promatrao lokalnog izrađivača oruđa od bambusa - koji je koristio metalni alat da s lakoćom posiječe bambus - da nauče tehnike piljenja, blanjanja, odvajanja, guljenja i sjeckanja bambusa.

Kameno oruđe uspješno je posjeklo stabljike bambusa i proizvelo noževe
Koristeći grube kamene sjeckalice, istraživači su u 84 minute posjekli 14 stabljika bambusa u 5 različitih vrsta. Posječene stabljike, velikog i malog promjera, bile su sveukupno duge više od 65 metara. Kameno oruđe pokazalo se izuzetno dobrim za tu namjenu, pišu autori. To je posebno istina, kažu oni, ako uzmemo u obzir da je oruđem rukovalo dvoje suvremenih ljudi koji nemaju iskustva sa sječom bambusa.

Nakon mnogo pokušaja, istraživači su razvili jednostavan „slijed smanjenja noževa od bambusa“ koji je mogao stvoriti 20 oštrih, izdržljivih noževa od bambusa za oko 5 sati. Koristeći svinjsko meso kupljeno u lokalnoj trgovini, otkrili su da noževi s lakoćom režu meso, ali ne i kožu.  

Autori pišu da su u otkrili i da su sa jednostavnom jednostranom kamenom sjeckalicom u 30 minuta s lakoćom uspjeli izraditi oštro koplje koje može ubiti životinju. Također, koristeći replicirano kameno oruđe uspjeli su izrezati traku bambusa dovoljnu tanku da se isplete košara. "Za neke predmete, poput košara, bambus je mogao biti idealna sirovina", kaže Eren.

"Za pitati se ostaje, barem što se tiče poslova klanja, zašto bi se prethistorijski čovjek gnjavio izrađivajući nož od bambusa kada bi sve to mogao i sa komadom kamena," pišu autori.

"Takozvana pretpostavka o bambusu, da objasni virtualni izostanak složenih prethistorijskih tehnologija kamenog oruđa u istočnoj i jugoistočnoj Aziji, često se navodi ali uvijek ostane nekako nejasna," rekao je Parth Chauhan. "Ovo jedinstveno eksperimentalno istraživanje Ofer Bar-Yosefa, Metin Erena i njihovih kolega predstavlja prvi korak u pravom smjeru, suočavanju sa dugovječnom pretpostavkom o tehnološkim adaptacijama ranog čovjeka."

Izvor: Southern Methodist University 

Podijeli.