ZNANOST: hrvatski znanstveni portal

Najdublja voda na Zemlji mogla bi se nalaziti 1000 kilometara ispod površine

Koliko duboko ide voda na Zemlji? Pa, prema podacima iz nove studije, prilično duboko – do trećine dubine Zemljine kore.

To je zaključak koji su izveli Steve Jacobsen i njegovi suradnici sa Sveučilišta Northwestern u Evanstonu, u državi Illinois. Njihova studija je objavljena u časopisu Lithos, a kasnije i u časopisu New Scientist. Blizu rijeke São Luíz u Juini u Brazilu su Jacobsen i suradnici pronašli dijamant koji ima malu unutarnju nepravilnost koja upućuje na vlažnost prisutnu prije 90 milijuna godina.

Hidroksilni ioni

Kada su analizirali dijamant, znanstvenici su otkrili hidroksilne ione u njegovom kemijskom sastavu, a to je sastojak koji inače tvore molekule vode. Važno je napomenuti da su članovi tima također pronašli dokaze metala koji su vrlo vjerojatno nastali u donjem plaštu Zemlje.

Sama unutarnja nepravilnost je uglavnom bila načinjena od periklasa, mješavine oksida željeza i magnezija, a koji može upiti druge materijale kao što su aluminij i titanij u toplim uvjetima pod visokim tlakom, a takvi se uvjeti mogu naći u donjem plaštu Zemlje.

Kruženje vode

Ti metali su se unutar dijamanta razdvojili kako se on podizao prema površini. Stoga istraživači nisu mogli procijeniti dubinu na kojoj je dijamant nastao, a čini se da je to oko 1 000 kilometara dubine, što ih navodi na to da na toj dubini postoji izvor vode.

„Ovo je najjači dokaz za recikliranje vode na planeti“, rekao je Jacobsen za časopis New Scientist. „Glavna poruka je da je krug vode na Zemlji veći nego što smo ikada mislili, a doseže čak i duboki dio plašta.“

To nije prvi put da znanstvenici predlažu da bi se voda mogla skupljati duboko ispod površine Zemlje, ali je dobar dokaz da je to stvarno tako.

Količina i porijeklo vode duboko u kori

Ipak, malo je vjerojatno da je ta voda u obliku velikog podzemnog oceana. Umjesto toga, kako kaže sam Jacobsen u članku za Smithsonian, količina vode sličnija je udjelu „mlijeka u kolaču“. Drugim riječima, voda je „umiješana“ u sam kamen.

Odakle je ta voda došla predstavlja sasvim drugi problem. Znanstvenici trenutno nisu sigurni je li naša planetu uvijek imala vode ili nam je voda došla preko npr. asteroida. Određivanje dobi te vode bi moglo otkriti odgovor.

Što se više približavate 4,6 milijardi godina naše planete, kada je njena površina bila uglavnom rastaljena stijena, to je vjerojatnije da je naša planeta uvijek bila vlažna. Dijamanti poput ovog posljednjeg otkrića mogli bi nam pomoći da dođemo do pravog odgovora.

Izvor: IFLScience

Podijeli.