ZNANOST: hrvatski znanstveni portal

Neandertalci su bili dobri roditelji?

Uvriježeno je mišljenje da su neandertalci, izumrli srodnici suvremenih ljudi, bili surovi i okrutni divljaci lišeni empatije. Međutim, te se predrasude sve više preispituju u svjetlu novih istraživanja koja otkrivaju da su njihovi društveni običaji i ponašanje zapravo bili vrlo slični onima modernog Homo sapiensa

Jedno od tih istraživanja koje su proveli znanstvenici sa Sveučilišta u Yorku u Velikoj Britaniji usredotočilo se na pitanje kvalitete života najmlađih pripadnika neandertalskih zajednica. Britanski znanstvenici ponudili su novu i osebujnu perspektivu na djetinjstvo neandertalaca i na temelju dokaza zaključili da su djeca bila snažno povezana sa svojom bliskom društvenom grupom u emocionalnom smislu, razvijala različite vještine kroz igru i imala važnu ulogu u svojim zajednicama. 

U istraživanju objavljenom u časopisu Oxford Journal of Archaeology istraživači su otkrili da djetinjstvo neandertalaca nije bilo bitno drugačije od djetinjstva pripadnika Homo sapiensa i da su društveni odnosi unutar grupe bili osobito važni te da su bili dobri roditelji.

Istraživački tim istaknuo je da postoje dokazi da su neandertalci mjesecima, pa čak i godinama skrbili za bolesnu i ozlijeđenu djecu. U isto vrijeme, proučavanjem dječjih grobova došli su do zaključka da se pokapanju preminule djece vjerojatno pridavala posebna pažnja, na što upućuje činjenica da su grobovi djece bili bolje uređeni od grobova starijih pokojnika. 

Voditelj istraživanja, dr. Penny Spikins, objasnio je ove zanimljive nalaze: „Tradicionalno se smatra da je djetinjstvo neandertalaca bilo surovo, teško i opasno. Istraživanjem i proučavanjem arheoloških dokaza ustanovili smo da je vjerojatnije da je postojala velika povezanost i posebna skrb za djecu, što objašnjava neobičnu brigu pri pokapanju djece i smještanje neandertalskog simbolizma u kontekst koji je po svemu sudeći uključivao i djecu.“ 

„Percepcija o surovim uvjetima odgoja temelji se na činjenici da su neandertalci stalno bili u pokretu i da često nisu imali dovoljno osnovnih resursa. Međutim, takvi izazovi vjerojatno su bili dio uobičajenog iskustva i djece modernih ljudi iz ranog paleolitika ili suvremenih lovaca-sakupljača u naročito hladnom okolišu. Postoji bitna razlika između teškog djetinjstva i odrastanja u teškom prirodnom okruženju“, zaključuje dr. Spikins.

Europljani sličniji neandertalcima nego Afrikanci

Istraživanje koje su nedavno proveli znanstvenici sa Sveučilišta u Edinburghu pokazalo je da Europljani u svom genomu imaju više neandertalskih gena od Afrikanaca. Škotski znanstvenici potvrdili su tezu da su se neandertalci i moderni ljudi miješali i vjeruju da je do razmjene gena došlo na područje Europe i Azije prije nego su se naši preci raširili diljem svijeta. 

Vjeruje se da su se moderni ljudi i neandertalci s određenim vremenskim razmakom razvili u Africi od istog pretka, a potonji su napustili afrički kontinent više od 200 000 godina prije ljudi i izumrli prije 30 000 godina. 

Škotski istraživači potvrdili su da su se dvije vrste miješale u Europi i Aziji. U istraživanju su analizirali genome obje vrste kako bi se utvrdila vjerojatnost i vremenski okvir međusobnog razmnožavanja. Otkriveno je da otprilike dva posto neandertalskih gena koji danas čine genom modernih ljudi potječe od miješanja izvan Afrike. 

Izvor: University of York, Oxford Journal of Archaeology, University of Edinburgh

Podijeli.