ZNANOST: hrvatski znanstveni portal

Obredni zvukovi koji su pratili sprovode naših predaka prije 15 000 godina

Ukrašavali su grobove cvijećem, održavali obredne obroke prije sprovoda i - kako pokazuje nova studija sa sveučilišta u Haifi - Natufijanci, koji su živjeli u izraelskoj regiji prije između 11 500 i 15 000 godina stvorili su ogromne mužare kojima su usitnjavali hranu na obredima sprovoda. Prodoran zvuk tih velikih mužara obavještavao je zajednicu da je obred u tijeku.

“Članovi natufijanske kulture živjeli su tijekom perioda promjene te su njihovi ukopi i komemorativne svečanosti igrale važnu ulogu u jačanju osjećaja pripadnosti i povezanosti među članovima zajednice,” objašnjavaju dr. Danny Rosenberg i prof. Dani Nadel, iz Instituta za arheologiju Zinman na haifskom sveučilištu koji je pokrenulo studiju.

Natufijanska kultura

Natufijanci su bili među prvim ljudima koji su odbacili nomadski način života i smjestili se u stalnim zajednicama koje su uključivale izgradnju nastambi s kamenim temeljima; čak je moguće da su sudjelovali u prvim oblicima uzgajanja. Također su bili među prvim ljudskim kulturama koje su imale groblja - određena područja na kojima su se generacijama obavljali ukopi, za razliku od nasumičnih ukopa kakvi su se događali u drevnim kulturama. Kako je istraživanje napredovalo, znanstvenici su postupno počeli cijeniti važnost koju Natufijanci pridavali ukopima u socijalnom i obrednom kontekstu. Oni su prvi oblagali grobove cvijećem i lišćem, a istražitelji s haifskog sveučilišta nedavno su pronašli dokaze o velikim gozbama koje su održavali Natufijanci tijekom sprovoda i komemorativnih svečanosti.

Tijekom godina je pronađeno mnogo alata na natufijanskim stambenim i grobnim mjestima, ali relativno malo pažnje je posvećeno jednom od najznačajnijih vrsta alata: velikim kamenim mužarima. Dr. Rosenberg i prof. Nadel bili su njima fascinirani, neki od njih bili su visoki gotovo metar, a težili su 100 kilograma. “Ovo su najveći kameni artefakti koji su isklesani tijekom ovog perioda na Bliskom Istoku i doista su mnogo veći nego većina kamenih objekata isklesanih ovdje u mnogo kasnijim periodima,” objašnjava dr. Rosenberg.

“Ove gromade pronađene su u natufijanskim mjestima u Siriji, Jordanu, Libanonu i Izraelu, tako da su očito bili od regionalnog značaja.” Unatoč tome, nitko nije poduzeo cjelokupno istraživanje fenomena kamenih gromada. “Bili smo intrigirani značajkama koje ima ovaj neobičan alat, kao što su sirovine od kojih je napravljen, njegove dimenzije, klesarske tehnike koje su korištene i njegova upotreba. Prije svega, bili smo fascinirani mjestima na kojima su pronađeni i njihovom povezanošću s obredima ukopa,” istaknuli su istraživači.

Uloga golemih mužara u sprovodima

Dva istraživača proučila su većinu kamenja ove vrste koje je pronađeno na Bliskom Istoku. Otkrili su da su gotovo sva pronađena na mjestima gdje se pokapalo mrtve ili na mjestima povezanim s ukopima. Neki od predmeta pronađeni su zakopani u zemlji s vidljivim gornjim rubom. “Veličina i masa kamenih gromada upućuju na to da nisu napravljene da bi bile mobilne. Činjenica da su neke od njih bile zakopane sugerira da su trebale ostati na mjestu kao dio ‘namještaja’ mjesta ukopa ili u samom kontekstu ukopa. To naglašava činjenicu da nisu napravljene za svakodnevnu upotrebu nego su bile dio obreda i događaja u područjima na kojima su Natufijanci pokapali svoje mrtve.”

Istraživači tvrde da se goleme mužare može shvatiti kao dio šireg natufijanskog fenomena koji povezuje različita područja kroz jedan sustav obreda i vjerovanja. U odnosu na pozadinu onoga što je već poznato o natufijanskim sprovodnim običajima, zaključili su da su kameni mužari igrali ključnu ulogu u tim obredima, nastojeći ojačati kolektivnu povezanost i identitet. Hrana usitnjena u mužarima imala je društvenu ili obrednu ulogu sličnu poznatim suvremenim ulogama. Lupanje mužarima čulo se s velike udaljenosti i moglo je služiti objavi početka ili trajanja sprovoda, čime se informiralo članove susjednih zajednica da se odvija važan obred - slično crkvenim zvonima.

Izvor: ScienceDaily

Podijeli.