Zemlja i klima

Zatopljenje dolazi 24 sata dnevno, svaki dan, cijele godine

J.Ž.

Ljudi bi se mogli svađati oko toga zašto se Zemlja zagrijava, koliko dugo bi njena groznica trebala trajati te pruža li koji od razloga korektivno djelovanje. Zagrijava li se zemlja je pitanje koji više nije otvoreno za debatu. Nacionalna atmosferska i oceanska administracija je upravo objavila primjere iz zemlje koji podupiru ono čemu je Amerika svjedočila u ožujku – ili na televiziji, ili u svojim dvorištima.

Počnimo s vrućinom: U ožujku 2012. prosječna temperatura bila je 10.6° C (51° F) – ili 5.5° C toplije nego prosjek 20. stoljeća u kopnenom SAD-u. Kroz više od 115 godina sakupljaju se meteorološki podaci u SAD-u i samo je jedan mjesec (siječanj 2006.) nadmašio ovaj ožujak u svom odstupanju od prosjeka.

Sveukupno, meteorološke stanice u SAD-u su prijavile skoro 15 000 rekordā u temperaturama u ožujku, otprilike polovica od kojih su bile noćne temperature. „Imali smo 21 slučaj gdje su noćne temperature bile jednako tople ili toplije nego postojeći dnevni rekord za taj dan,“ otkriva nova NOAA analiza. Samo Aljaska se protivi trendu: njene temperature su bile desete najhladnije za ožujak.

Nije ožujak bio jedini anomalijski period. Prva tri mjeseca 2012. su također postavila rekord u „prženju“ u cijelom kontinentalnom SAD-u, s prosječnom temperaturom kroz taj period za 5.6 stupnjeva većom od dugoročnih prosjeka. Šesnaest saveznih država je imalo temperature među svojih deset najtoplijih u kvartalu. Niti jedna od kontinentalnih saveznih država nije poslala kvartalne podatke za vrijeme od siječnja do ožujka koji su bili niži od njihovog dugoročnog prosjeka.

U mnogim regijama su vremenske anomalije u ožujku započele razgovore. Na sastanku Toksikološkog društva u San Franciscu, na primjer, sreo sam tri istraživača koji su primijetili da bi im dobro došao džemper. Svi su rekli da im je toplije kod kuće nego na sastanku – a dom su im Michigan, Maine i Indiana. Na prostoru grada Washingtona, ljudi su buljili u svoja dvorišta i u stoljetna procvjetala stabla višnje poredana na plimnom bazenu ranije nego inače.

Nacionalno, cijela hladna sezona 2011. – 2012. (od listopada do ožujka) se pokazala posebno blaga. Bila je druga najtoplija sezona u 48 saveznih država.

Toplinu su pratile i smanjene kiše. Nacionalno, prosjek oborina bio je nešto više od 0.7 centimetara (0.29 inča) ispod prosjeka. Od nedavno, jedna trećina od donjih 48 država je pogođeno sušom – više za 18.8% u isto vrijeme prošle godine.

Toplina je pomiješala vremenske sustave donoseći mnogo velikih oluja. U ožujku 2012. bilo je više od 220 tornada – ili skoro 2.8 puta više od dugoročnog prosjeka za taj mjesec. Jedan posebno težak događaj od 2. – 3. ožujka uzrokovao je 40 smrti te je procijenjeno da je nakupio 1.5 bilijuna dolara komercijalne i imovinske štete.

„Indeks klimatskih ekstrema“ – ljestvica uvedena prije 16 godina – pokušava izmjeriti količinu izmjerenih kretanja ekstremnih vremenskih pojava identificirajući postotak kontinentalnih država koje ispadaju iz standarda temperature, padalina, teške suše i uragana (ili tropskih oluja) te čine klizišta. Do sada, procjena indeksa je 39%, ili oko 2 puta više nego očekivano.

Vremenske evidencije su samo jedna od brojivih mjera za zatopljenja. Mnoga druga mogu biti teža za vidjeti. Na primjer, godišnja temperatura srednje razine mora za prošlu godinu bila je deveta najtoplija u periodu koji je počeo 1880. (svih deset najtoplijih godina bilo je od siječnja 2000.)

Izvijestili smo o obilju analiza od prošle godine koje upućuju na Arktik koji je evoluirao u „novu normalu,“ s toplijim, sušim vremenom. Prošlog lipnja istraživači su objavili da se očekuje da će relativno duboke obalne vode kod Grenlanda postajati toplije brže nego drugdje do godine 2100., povećavajući rizik od topljenja ledenog pokrivača te od povećavanja globalne razine mora.

Mnogi ljudi se ne bi žalili na nešto blaže zime ili marginalno rano proljeće. Ali zatopljenje nije fenomen hladnog dijela godine. Ono je događaj koji se dešava 24 sata dnevno, svaki dan, cijele godine. A povećanje normalne ljetne sparine nije nešto što mogu zamisliti da ljudi sretno očekuju.  

Izvor: ScienceNews

Možda će vas zanimati