ZNANOST: hrvatski znanstveni portal

Otkriveni najstariji stanovnici Amerike

Geolozi istraživači Sveučilišta u Bayloru zajedno sa znanstvenicima Sveučilišta Texsas A&M nedavno su pronašli najstarije arheološke dokaze ljudske okupacije Amerike i to na arheološkom nalazištu udaljenom 40 milja sjevero-zapadno od Austina.

"Ovo otkriće na neki način ponovno piše povijest i izaziva naše kolektivno razmišljanje o ranoj kolonizaciji Sjeverne, Centralne i Južne Amerike.", smatra autor studije doktor Lee Nordt, profesor geologije na Bayloru i dekan Fakulteta umjetnosti i znanosti. "Ono što ovu studiju razlikuje od drugih je to da smo mi koristeći geološke metode uspjeli pokazati da su zakopani artefakti iz vremena prije Clovisa u svom originalnom stanju. To jasno dokazuje da se naseljavanje Amerike dogodilo puno ranije nego što se mislilo.", kaže Nordt čiju studiju objavljuje ovaj mjesec  i časopis Science. Donedavno, znanstvenici su mislili da su ljudi iz kulture Clovis (predpovijesna paleo-indijska kultura, op. a.), bili prvi koji su ušli u Ameriku prije nekih 13 tisuća godina. Artefakti pronađeni u sklopu ove studije taj period pomiču za dvije i pol tisuće godina, ili prije nekih 15 tisuća godina.

Na arheološkom nalazištu Debre L. Friedkin lociranom 10 milja izvan grada Solado u središnjem Texasu, Baylorovi istraživači, zajedno sa svojim kolegama, pronašli su otprilike 16 tisuća artefakata koji su nastali prije ljudi Clovis kulture. Većina artefakata su djelići krhotina nastali tijekom stvaranja i oblikovanja oruđa, no ipak, 50 artefakata su sama oruđa, primjerice noževi i vrhovi prehistorijskih strijela. Starosni proces smjestio je ove artefakte u period prije 15,5 tisuća godina.

Ovo otkriće nije samo najraniji dokaz okupacije Sjeverne, Južne i Središnje Amerike, već broji i najveći broj artefakata koji spadaju u razdoblje prije Clovisa. Nordt i dr. Steve Driese, profesor i voditelj odsjeka geologije pri Bayloru, skupljali su uzorke s nalazišta i analizirali veličinu distribucije čestica, organski ugljik i sadržaj kalcij karbonata. Sistemske dubinske funkcije ovih svojstava pokazale su Baylorovim istraživačima da proces miješanja kroz micanje prljavštine i pucanje nisu bili faktor u formaciji arheološkog nalazišta. Njihova analiza dokazala je da je nalazište bilo nedirnuto i da su artefakti ostali na istom mjestu na koje su bili odbačeni prije 15,5 tisuća godina.

"Ne postoji apsolutno niti jedan dokaz da se dogodila erozija ili pokretanje tla u trenu kad je nalazište formirano, a koji su mogli značajno redistribuirati arheološke materijale", smatra dr. Driese. "Ovo je stvarno bio ključan pronalazak. Bilo je nekoliko vjerodostojnih nalazišta u Sjevernoj i Južnoj Americi koja su nastala u vremenu prije Clovisa, ali dokazi nisu bili dovoljno jaki . Ova studija dokazuje da su ljudi naselili Ameriku prije nego što se ranije vjerovalo."

Baylorovi istraživači kažu da više od 60 "optički stimuliranih luminesencija datuma"  dokazuje da su rani ljudi došli na nalazište prije nekih 15,5 tisuća godina. Tehnika datiranja luminesencijom je metoda korištena za datiranje sedimenata koji okružuju artefakt datirajući kada je posljednji put sediment bio izložen svjetlosti. Sve korištene tehnike ne dovode u sumlju da su artefakti napravljeni od strane ljudi prije 15,5 tisuća godina, a ostalim studijama valja odgovoriti od kud su ti ljudi došli, kako su se prilagodili novom okruženju i koje je porijeklo grupa kao što su kasnije ljudi iz Clovis kulture.

Izvor: Baylor University 

Podijeli.