Evo kako muhe, a možda i ljudi, biraju hranu
Muhe imaju razlučujući ukus. Poput gurmana koji pregledava jelovnik, one provode velik dio svog vremena tražeći slatke hranjive kalorije i izbjegavajući gorku, potencijalno toksičnu hranu. Ali što se događa u njihovom mozgu kad donose takve izbore hrane? Istraživači s Yalea otkrili su zanimljiv način da to saznaju.
U studiji koja bi također mogla pomoći u rasvjetljavanju načina na koji ljudi biraju hranu, istraživači su gladnim voćnim mušicama dali izbor između slatke, hranjive hrane prelivene gorkim kininom i manje slatke, ali ne gorke hrane koja sadrži manje kalorija. Zatim su, koristeći oslikavanje mozga pratili neuronsku aktivnost u njihovom mozgu dok su donosile teške izbore. Pa, tko je pobijedio, kalorije ili bolji okus?
"Ovisi o tome koliko su gladne. Što su gladnije, to će vjerojatnije tolerirati gorak okus da bi dobile više kalorija", rekao je Michael Nitabach, profesor stanične i molekularne fiziologije, genetike i neuroznanosti na Medicinskom fakultetu Yale i autor studije.
No, stvarni odgovor na pitanje kako muhe donose ove odluke malo je složeniji, prema studiji objavljenoj u časopisu Nature Communications. Prema istraživačkom timu, koji vodi Preeti Sareen, znanstvena suradnica na Yaleu, muhe senzorske informacije "šalju" u dio svog mozga gdje se integriraju signali, pokrećući ono što predstavlja verziju izvršne odluke za insekte. Istraživači su otkrili da se obrasci neuronske aktivnosti prilagođavaju kada se uvode novi odabiri hrane, što diktira odluku muhe o tome koju hranu jesti.
Istraživači su otišli korak dalje, a stvari su postale još čudnije. Otkrili su da mogu promijeniti izbor muhe manipulirajući neuronima u dijelovima mozga. Primjerice, kada su uzrokovali smanjenje aktivnosti u neuronima koji sudjeluju u metabolizmu, otkrili su da je to natjeralo gladne muhe da jedu hranu s manje kalorija.
Tu postoji povezanost i s ljudima kada je riječ o odabiru hrane. Neuronske aktivnosti i u mozgu muhe i u mozgu čovjeka reguliraju se lučenjem neuropeptida i neurotransmitera dopamina, koji kod ljudi pomaže u regulaciji osjećaja nagrade. Promjene u ovoj mreži mogu promijeniti način na koji mozak reagira na različite vrste hrane. Drugim riječima, neurokemija ponekad može diktirati izbor hrane za koju mislimo da ga donosimo svjesno.
"Studija pruža predložak za razumijevanje kako stvari poput gladi i unutarnjih emocionalnih stanja utječu na naše ponašanje", rekao je Nitabach.
Izvor: Sciencedaily