Popularno
Biljke i životinje

Ne biste pogodili koje životinje pomažu u razminiravanju Hrvatske

L.B.

Pčele imaju mnogo korisnih osobina, a najnovija je - pronalaženje bombi. Njihove antene mogu osjetiti miris eksploziva, a za to su novo otkriće zaslužni hrvatski znanstvenici.

Tim znanstvenika iz Hrvatske teBosne i Hercegovine godinama pokušava usavršiti način na koji bi locirali podzemne mine pomoću pčela. Ustanovili su da bi se pčele mogle istrenirati da pronađu mine, no ovdje su naišli na temeljni problem. Naime, vrlo je teško pratiti pčele, a to je još teže u području gdje postoji opasnost od mina, ne može se baš slijediti pčele.

Ovdje uskaču dronovi. Znanstvenici su na posljetku pronašli način kako pratiti pčele pomoću dronova koji pažljivo nadgledaju svaki njihov pokret. Dronovi tako bilježe video materijale kretanja i ponašanja pčela, koji se kasnije analiziraju pomoću računala kako bi se otkrile točne lokacije mina.

Za to je ipak potrebno malo treninga jer pčele u prirodi baš i ne privlači miris mina. U istraživanjima koja su prethodila ovom, prije nego što je pčelama pridružena moderna tehnologija, jedan je tim znanstvenika uspio pronaći način kako istrenirati pčele da 'nanjuše' eksploziv. Naučili su pčele da povezuju miris eksploziva s mirisom šećerne otopine. Te su pčele zatim pustili u minsko polje, a one bi se počele skupljati u rojevima oko mina misleći da su pronašle hranu.

Ovakvi su pokušaji isprobavani godinama, no istraživanja se nisu pomakla s mrtve točke sve dok se u njih nije uključio tim znanstvenika predvođen profesorom Vladimirom Ristojevićem sa Sveučilišta u Banja Luci. Oni su ustanovili da bi praćenje pčela bilo mnogo jednostavnije kada bi analizirali njihove snimke pomoću računala. No, ni ovo nije prošlo bez određenih poteškoća.

Uočiti pčele u letu vrlo je zahtjevno za ljudske promatrače, a kamoli za računalne sustave. Na trenutke sam pomislio da smo potpuno ludi zbog ovih pokušaja, no sada sam ugodno iznenađen rezultatima“, rekao je Ristojević.

Prve su pokušaje snimanja izvodili sa „sintetičkim pčelama“, odnosno sivim kuglicama koje su letjele ispod dronova. Nakon što su ustanovili da se u očima računala te sintetičke pčele ne razlikuju od pravih, istraživači su pokrenuli algoritam pomoću kojeg su dronovi mogli precizno detektirati pčele i pratiti svaki njihov pokret. Ovaj je algoritam uspijevao pratiti pčele s 80 postotnom preciznošću.

Nakon toga, istraživači su izašli na pravo minsko polje, ali s deaktiviranim minama zakopanim na tajnim lokacijama Hrvatskog centra za razminiranje, kako bi testirali sustav u autentičnim uvjetima.

Trenutno sustav koristi dronove programirane da lete prema predodređenoj ruti i skeniraju minsko polje dok istovremeno bilježe snimke pčela koje lete uokolo. Analiza tih sminaka kasnije otkriva mjesta na kojima su se pčele skupljale.

Istraživanja su za sada još u razvojnoj fazi, stoga će trebati nekoliko godina prije nego što pčele zaista počnu razminiravati područje Hrvatske i Bosne i Hercegovine. No, profesor Ristojević vrlo je optimističan oko budućih implikacija svojih istraživanja. On smatra da bi se pčele mogle koristiti u zajedno s drugim tehnikama razminiravanja. Na primjer, mogle bi provjeravati minska polja nakon što preko njih prođu ručni detektori mina kako bi osigurali da je neko polje zaista očišćeno.

Iako je ovo veliki korak naprijed, minska polja i dalje predstavljaju ogroman problem bez jednostavnog rješenja. Proces razminiranja često se odugovlači zbog političkih polemiziranja i manjka resursa, bez obzira na razvoj tehnologije koja bi mogla ubrzati stvari.

Područje Hrvatske i Bosne i Hercegovine još je uvijek vrlo kontaminirano minama. Pretpostavka je da se na području Bosne i Hercegovina nalazi još 80 000 mina, a na području Hrvatske njih 30 000. Zbog toga je razminiravanje mukotrpan projekt za koji ne postoji jednostavno rješenje. No, ovakve bi tehnološke inovacije mogle uvelike olakšati stvari, a korištenje pčela i dronova uklonilo bi opasnost koju razminiravanje predstavlja za ljude.

Osim razminiranja, ovakav način praćenja pčela mogao bi imati i širu primjenu. Posljednjih su se godina razvili računalni sustavi koji bi mogli omogućiti praćenje insekata u divljini. Profesor Ristojević i njegov tim predlažu da se na ovaj način u budućnosti prate oprašivači, što bi moglo biti od velikog značaja za očuvanje broja pčela u ekosustavu.

Izvor: BBC

Možda će vas zanimati