Prve životinje koje mogu podnijeti uvjete života u Svemiru bez zaštite

Dugoživci ili Tardigrade su životinje koje pripadaju skupini  beskralježnjaka, a obitavaju na gotovo svim vodenim i kopnenim staništima. Zbog svog izgleda koji podsjeća na pandu s osam nogu dobili su i naziv (eng. water bears). Osim zbog specifičnog izgleda svog organizma manjeg od milimetra, ove životinje znanstvenicima su posebno zanimljive zbog sposobnosti preživljavanja u ekstremnim uvjetima temperature, zračenja, vlage i tlaka.

Kako dugoživci preživljavaju ekstremne uvjete?

Preživljavanje ekstremnih uvjeta nekim vrstama kopnenih dugoživaca osigurava razvijen mehanizam brze prilagodbe na nagle promjene mikrookruženja. Mogu preživljavati u tri stanja organizma: aktivno, stanje anabioze i stanje kriptobioze. U aktivnom stanju obavljaju sve "normalne" životne funkcije rasta, hranjenja, reprodukcije i kretanja. Stanje anabioze javlja se kao odgovor na nisku koncentraciju kisika u okolini, a zahvaljujući stanju kriptobioze preživljavaju u ekstremnim uvjetima.

Kriptobioza je zajednički naziv za odgovore na različite vrste stresa, fizikalne ili kemijske.  Pokusi su pokazali da ovi organizmi mogu podnijeti temperature i preko 150°C i do -272.95°C, dugotrajno smrzavanje (20 mjeseci), visoki tlak, smrtonosne plinove poput CO i CO2, ultraljubičasto zračenje. Ukratko, mogu preživjeti u uvjetima koji su letalni za žive organizme na Zemlji.

U određenim ekstremnim uvjetima dugoživci mogu izgubiti i do 99% vode iz organizma te se tako gotovo dovesti u “stanje smrti”, preživjeti u tom stanju nekoliko godina, a zatim se prilikom povratka u “normalne” uvjete oporaviti u nekoliko sati.

Dugoživci su 2007. godine postali prvi višestanični životinjski organizmi sposobni preživjeti izloženost letalnoj okolici Svemira. Istraživači Europske svemirske agencije pokrenuli su eksperiment na BIOPAN 6/Foton-M3 misiji gdje su dugoživce u stanju kriptobioze izravno izložili sunčevom zračenju, toplini i vakuumu Svemira. Kada su jedinke vratili na Zemlju i rehidratizirali ih životinje su se počele kretati, jesti, rasti i reproducirati.

Zbog činjenice da mogu preživjeti u nepovoljnim uvjetima za sve ostale na Zemlji živuće organizme, dugoživci su posljednjih nekoliko godina postali zanimljiv modelni organizam za svemirska istraživanja, a u medicini za istraživanje mehanizma popravka oštećenja molekule DNA koja se javljaju prilikom izloženosti zračenju.

Otkriće životinja koje su se oporavile nakon boravka u Svemiru i nakon toga se nastavile razmnožavati zaista je izvanredno. Ipak uvjeti u Svemiru nisu letalni za baš sve žive organizme na Zemlji.

Izvor: FromQuarks, AmericanSci, PubMed, AstroBio