Društvene znanosti

Ovo je mentalni trik kojim možete prividno produžiti svoj odmor

A.R.

Ljetni odmor je nešto čemu se radujemo čitave godine i za većinu nas je to najljepši period u godini. No, kada zaista dođe vrijeme za godišnji odmor , imate li osjećaj da će isti proći prije nego li je započeo? Ako je tako, niste jedini.

U nedavnim istraživanjima koje su proveli Gabriela Tonietto, Sam Maglio, Eric VanEpps i Selin Malkoc otkriveno je da oko polovine ljudi koji su se podvrgnuli anketi smatra kako imaju osjećaj da će njihovo putovanje završiti i prije nego je počelo.

Ovaj osjećaj može izazvati efekt ‘mreškanja’. To može promijeniti način na koji se planiraju putovanja. Primjerice, možda ćete teže zakazati dodatne aktivnosti. Istodobno, možda je vjerojatnije da ćete se razmetati novce u skupom restoranu jer ćete htjeti iskoristiti ono malo vremena za koje mislite da ga imate.

Odakle dolazi ova tendencija? I može li se to izbjeći? Kada se ljudi nečemu raduju, obično žele da se to dogodi što prije i da traje što je duže moguće. Učinak ovog stava prvo je istražen u kontekstu Dana zahvalnosti. Tako su u ponedjeljak prije Dana zahvalnosti 2019. godine istraživači anketirali 510 ljudi zamolivši ih da kažu vesele li se odmoru. Pitali su ih i koliko im se odmor čini daleko te koliko dugo osjećaju da će taj odmor trajati.

Ispitanici su morali pomaknuti klizač od 100 točaka do 0 što znači vrlo kratko i 100 što znači jako dugo - na mjesto koje odražava njihove osjećaje. Kao što je i bilo očekivano, što se više sudionika veselilo proslavama Dana zahvalnosti, činilo se da je ta proslava dalje i da će trajati kraće. Ironično, čini se da čežnja za nečim smanjuje njegovo trajanje u našem umu.

Istraživanjem je utvrđeno da ljudi možda pretjerano primjenjuju svoju pretpostavku o odnosu vremena i zabave prosuđujući trajanje događaja koji se tek trebaju dogoditi. Kao rezultat toga, ljudi imaju tendenciju refleksno pretpostaviti da će zabavni događaji - poput odmora - proći vrlo brzo. S druge strane, žudnja za nečim može učiniti da vrijeme koje vodi do događaja traje predugo.

Studija je u konačnici rezultirala pretpostavkama sudionika da će se nešto čemu se raduju činiti kao da to gotovo uopće nema trajanja. U drugom dijelu istraživanja, sudionicima je rečeno da zamisle odlazak na vikend putovanje za koje očekuju da će biti zabavno ili užasno. Zatim ih je upitano koliko daleko im se čini početak i kraj tog putovanja poput slične skale od 0 do 100. 46 % sudionika ocijenilo je pozitivan vikend osjećajem kao da uopće nije trajao: označili su početak i kraj odmora gotovo na istom mjestu kada su koristili klizačku ljestvicu.

Cilj istraživanja bio je pokazati kako ove dvije prosudbe događaja - činjenica da se događaj istodobno čini udaljenijim i pretpostavlja se da traje kraće vrijeme - mogu gotovo eliminirati trajanje događaja u našem umu. Istraživanjem je utvrđeno da je gotovo svaki sudionik naveo iznimno kratko trajanje događaja kojem se raduju, pogotovo ako je riječ o putovanju i odmoru.

Ova je teorija testirana i na još jednoj studiji, u kojoj su pred sudionike stavljena dva petominutna videozapisa koje je bilo potrebno pogledati unatrag. Jedan video je opisan kao šaljiv i dinamičan dok je drugi opisan kao dosadan, a zatim je ispitanike upitano koliko dugo misle da će svaki video izgledati kao da traje. Sudionici su predvidjeli da će se smiješni videozapis učiniti kao da traje mnogo kraće od dosadnog videa.

Ovo otkriće dalo je uvid istraživačima u pristranu percepciju ljudi te koliko su skloni skraćivanju prividnog trajanja događaja koji ih vesele. Iako zvuči trivijalno i očito, često se oslanjamo na svoje subjektivne osjećaje, a ne na objektivne mjere vremena, pogotovo kada planiramo vrijeme koje ćemo provesti na odmoru.

Dakle, kada se radujemo dugo očekivanim događajima poput odmora, važno je unaprijed isplanirati vrijeme te se podsjetiti koliko dana će odmor trajati. Tako ćemo na najbolji mogući način iskoristiti vrijeme koje je pred nama.

Izvor: Science Alert!

Možda će vas zanimati