Društvene znanosti

Plač beba kao varanja roditelja ili vapaj za pomoć?

Irena Mrnjavac

Mnogi roditelji iz iskustva znaju da djeca često plaču kako bi privukla njihovu pažnju. Čim roditelji obavljaju neku drugu aktivnost, dijete želi da oni sve ostave i budu s njim.

Je li to zaista tako? Plaču li bebe kako bismo više bili s njima (a manje s njihovom braćom i sestrama)? Radi li se o ljubomori ili nam zaista šalju signale kojima nam poručuju da nešto nije kako treba? 

Znanstveno dokazano – plač beba može biti privlačenje pažnje 

Mnogi roditelji će reći kako je istraživanje o uzroku plakanja beba provedeno u Japanu beskorisno i kako je na njega uzalud potrošen novac jer oni iz iskustva mogu potvrditi kako djeca plaču da bi zadobila njihovu pažnju.

Već odavno je znanstveno dokazana činjenica da bebe plaču kako bi roditeljima poslale poruku da je nešto pogrešno i tako osigurale svoj opstanak. Međutim, sada je dokazano i da mnoge bebe plaču samo da bi roditelji obratili pažnju na njih. Ovo je vrlo čest slučaj kod djece koja imaju braću i sestre.

Istraživači iz Japana su šest mjeseci proučavali dvije bebe dok plaču i zaključili su kako su i sasvim mala djeca sposobna vješto zavarati odrasle. 

Nekoliko minuta prije i poslije plača odaje stvarni uzrok plača 

Proučavane su dvije bebe - “beba R” od sedam i “beba M” od devet mjeseci. Istraživači su zapravo proučavali njihove emocije u minutama neposredno prije i poslije plača i primijetili su da je plaču bebe M prethodila uznemirenost – uočene su brojne grimase, zvukovi ili tužni izraz lica. S druge strane, primijetili su kako se beba R neposredno prije plakanja smije.

“Namjerno je plakala kako bi zadobila pažnju majke”, rekla je dr. Nakayama, jedna od suradnica na projektu, te dodala: “Prestala je plakati čim bi majka prišla.”

Ovakvo lažno plakanje uspješno privlači pažnju roditelja i uveliko doprinosi socijalnom i emocionalnom razvoju djeteta. Djeca koja mogu lažno plakati tako komuniciraju s ljudima oko sebe svakog dana, što može doprinijeti njihovom odnosu. Istraživanje je pokazalo da su djeca nakon plakanja i dalje bila uznemirena ili tužna, kako bi tek kasnije postala sretnija nakon duže fizičke prisutnost roditelja.

Ljubomora kao uzrok plakanja

Istraživači su promatrali samo dvije bebe te ne mogu generalizirati, ali misle kako je moguće da je beba R glumila plakanje jer ima brata i sestru, a beba M je jedino dijete u obitelji i ne mora se boriti za pažnju roditelja.

Dr. Nakayama je rekla kako braća i sestre mogu obogatiti socijalne veze u domu i doprinijeti njihovoj raznolikosti. Navodi i kako takvo okruženje kod djeteta potiče razvoj komunikacijskih vještina.

Što činiti ako plakanje nije lažno?

Naravno, ima mnogo slučajeva u kojima djeca plaču kako bi poručila ljudima oko sebe da im treba pomoć. Kao jedan primjer možemo navesti nedonoščad. Njima je okruženje intenzivne njege stresno - svaka radnja, kao što je mijenjanje pelena, može im predstavljati uzrok stresa. Njihov autonomni živčani sustav još uvijek nije dovoljno razvijen, zbog čega im je potrebno olakšati boravak u inkubatoru i poduzeti potrebne mjere. U tim slučajevima, dijete se može lagano masirati. Koliko god je masaža djelotvorna za odrasle, uveliko pomaže i onim najmanjima.

U masaži je spas

Terapija masažom može smanjiti stres kod nedonoščadi jer potiče razvoj autonomnog živčanog sustava. Istraživanja su pokazala kako je terapija masažom (pri kojoj se meko tkivo umjereno pritišće i miluje, a nakon toga ruke i noge savijaju u zglobovima te ispravljaju) povećala varijabilnost srčanog ritma kod muških beba, ali ne i kod ženskih. Povećanjem varijabilnosti srčanog ritma nedonošče lakše i primjerenije reagira na stresore.

Povoljni rezultati kod dječaka, ali ne i kod djevojčica

Istraživači su mjerili varijabilnost srčanog ritma dok su bebe spavale i za vrijeme pružanja njege neposredno nakon terapije masažom na kraju drugog tjedna istraživanja kod 21 medicinski stabilne bebe muškog i ženskog spola. Nije bilo razlike u varijabilnosti srčanog ritma kod beba ženskog spola koje su masirane i onih koje nisu. Kod beba muškog spola je varijabilnost srčanog ritma rasla iz tjedna u tjedan ako su ih masirali, a ako nisu tada nije bilo poboljšanja. Ovo saznanje liječnicima je pokazalo kako postići rast varijabilnosti srčanog ritma kod beba muškog spola i time poboljšati njihovu reakciju na stres.

Kod beba ženskog spola terapija masažom nije postigla željene rezultate. Liječnici pretpostavljaju da je uzrok tome razlika u hormonima. Potrebno je dalje istraživati ovo područje pri čemu je znanstvenicima potrebno promatranje više djece kako bi razumjeli kako terapija ranije opisanom masažom poboljšava varijabilnost srčanog ritma.

Nadamo se da će znanstvenici uskoro dobiti povoljne rezultate zahvaljujući kojima bi se moglo pomoći i djevojčicama. 

Izvori: University of Louisville, MailOnline

Možda će vas zanimati