Pametna država zna da treba uložiti u darovite pojedince
Genijalnost je stanje, a darovitost zbivanje
Na pitanje Sunčice Findak kako bi definirala genijalce jedanaestogodišnja Uma je ustvrdila je „Genijalnost je stanje, a darovitost zbivanje“.
Psihologica dr. Nina Pavlin-Bernardić upozorila je na razlike između genijalaca, nadarene djece i zainteresirane djece te na probleme negativnog etiketiranja i prihvaćanja djece u svojim sredinama zbog čega se termin genijalac izbjegava i radije koristi termin darovito ili nadareno dijete. Na pitanje kamo roditelj odlazi kada uvidi da je njegovo dijete posebno talentirano za određena područja, odgovor je - psiholozima i odgojno obrazovnim stručnjacima u školama koji onda obavljaju potrebna testiranja i ukoliko se potvrdi da je riječ o darovitom djetetu roditelji bi u suradnji s odgojno- obrazovnim stručnjacima u školi trebali omogućiti poticaj djetetu i razvoj njegove darovitosti.
Zamka na koji roditelj ovdje nailazi je činjenica da ne postoji nikakav nacionalni program za rad s darovitom djecom, već pravilnici i smjernice učiteljima i nastavnicima kako postupati s darovitom djecom, te se sve svodi na to koliko vremena i resursa pojedine škole imaju da takav program i omoguće, odnosno koliko vremena i resursa, već ionako preopterećeni odgajatelji, učitelji i nastavnici imaju za rad s takvom djecom u prenapučenim učionicama.
Psihologica Jasna Cvetković Lay koja je bila među jučerašnjom publikom i koja iza sebe ima dugogodišnje bogato iskustvo u radu s nadarenom djecom u sklopu Centra za poticanje darovitosti djeteta "Bistrić" upozorila je da u manje razvijenim područjima psihološka testiranja nisu dostupna. Istaknuto je kako je upravo zato potrebno raditi na razvoju programa za učitelje u praksi kako bi im se omogućila fleksibilnost i individualni pristup darovitoj djeci u nastavi.
Lay je upozorila darovitoj djeci nužno potrebna kako posebna pažnja roditelja, tako i poseban tretman u obrazovnom sustavu. Zato što su drukčija i kreativna, darovita djeca vrlo često podbacuju u školi jer im je školski program dosadan. Obrazovni programi u Hrvatskoj napravljeni su za prosječnu djecu, a oni koji odstupaju od toga imaju velikih problema. Nastavnici darovitu djecu uglavnom ne prepoznaju te ih je potrebno dodatno educirati za prepoznavanje i rad s darovitim učenicima.
Učitaj još...