Podvodna kamera kod Šibenika snimila rijetku i ugroženu kornjaču Glavatu želvu Autor/ica Azra Imširović, objavljeno 18.07.2016, 11:00 Hrvatska i znanost Podvodna kamera na Martinskoj, koju je postavio tim udruge Šibenik Meteo (ŠM) sa znanstvenicima Zavoda za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković (IRB), u sedam dana otkako je puštena u rad, postala je vrijedan izvor informacija o životinjskom i biljnom morskom svijetu. Posljednja koja je razveselila znanstvenike bila je snimka Glavate želve, rijetke i ugrožene morske kornjače i jedinog gmaza koji naseljava Sredozemno i Jadransko more. Odrasle jedinke ove vrste dostižu duljinu oklopa i do 110 cm i tjelesnu težinu do 115 kg. Ime je dobila prema karakteristično velikoj glavi sa snažnim čeljusnim mišićima. Najveći dio svoga života glavate želve provode u pelagičkom staništu. Na obalu izlaze samo ženke radi polaganja jaja, dok mužjaci ostaju u moru cijeli život. Malo je poznato da je upravo Jadran jedno od dva najznačajnija područja ishrane i zimovališta glavate želve u Sredozemlju. Nadolaskom zime i padom temperature mora morske kornjače smanjuju svoju aktivnost i povlače se na morsko dno gdje, smatra se, prezimljuju ukopane u pijesak i mulj. Populacija koja naseljava Jadran dio je populacije koja se razmnožava u Grčkoj. Procijenjeno je da u cijeloj mediteranskoj populaciji ima oko 5 000 spolno zrelih ženki. Glavata želva je mesojed, a hrani se raznim vrstama morskih životinja: spužvama, meduzama, ježincima, mekušcima, školjkašima, rakovima i ribama. Ima izuzetno jake čeljusti kojima lomi tvrde oklope svoga plijena. Fotografije su napravljene softvareom koji prati video i registrira promjene, a razvio ga je dr.sc. Dario Omanović iz Laboratorij za fizičku kemiju tragova IRB-a. Podsjetimo da je kamera je instalirana u podmorju Martinske kod Šibenika na dubini od pet metara, a zajednički projekt ŠM i znanstvenika IRB-a je financijski potpomognula i Turistička zajednica Grada Šibenika. Podijeli. Twitter Facebook Pinterest LinkedIn Tumblr Email