Prije skoro 100 godina su astronomi otkrili da je spektar svjetlosti zvijezda došao do Zemlje uz mračne periode. Od tada istraživači pokušavaju otkriti koja vrsta tvari u Svemiru upija svjetlost i odgovorna je za te “difuzne međuzvjezdane vrpce (DIB)...

Različita su i oprečna mišljenja o životu u Svemiru, no svima je zasigurno intrigantna, a možda pomalo i zastrašujuća ideja da nismo jedina živa bića u bespućima galaksija i planeta.

Suradnička skupina japanskih istraživača dokazala je da je period dnevne rotacije (24 sata) Zemlje kodiran na razini atoma KaiC proteina, male biomolekule promjera 10 nm, koja se eksprimira u stanicama cijanobakterija .

U usporedbi sa svojim svemirskim susjedima, Veneri i Marsu, Zemlja je poprilično pogodno mjesto za život. Pa kako nam se onda tako posrećilo? Novo istraživanje osvjetljuje nevjerojatan evolucijski put koji je omogućio Zemlji održavanje života.

Znanstvenici su zbunjeni izračunom starosti Saturna; dok je normalna pojava kod ostalih planeta da se hlade s godinama, Saturn je vrući nego što bi trebao biti i to bez dodatnog izvora topline.

Teoretski fizičari sa Slobodnog sveučilišta u Bruxellesu, razvili su potpuno simetričnu formulaciju kvantne teorije koja predstavlja preciznu poveznicu između asimetrije i činjenice kako se možemo sjetiti prošlosti, ali ne i budućnosti.

Nakon gotovo desetogodišnjeg putovanja, NASA-ina letjelica New Horizons preletjela je 14. srpnja pored Plutona, (planeta) otkrivenog prije tek 85 godina, na samo dvanaestak tisuća kilometara od njegove površine, postavši tako prva misija u povijesti ko...

Kada je Douglas Adams napisao The Hitchhiker's Guide to the Galaxy (eng. Vodič kroz galaksiju za autostopere), rekao je: „Odgovor na pitanje o smislu života, svemira i svega je 42“. No, Googleov robot s tim se ne bi složio.