Svemir i vrijeme

Ako je Svemir beskonačan - gdje su svi?

T.T.

Druga mogućnost: civilizacije Tipa II i III postoje, a postoje i logična objašnjenja zašto nismo čuli glasa od njih

Objašnjenja druge skupine odbacuju bilo kakvu pomisao da smo iznimni ili posebni, kao i da smo prvi u bilo čemu. Naprotiv, oni vjeruju u princip prosječnosti koji počiva na ideji da nema ništa neobično ili posebno u našoj galaksiji, Sunčevom sustavu, planetu ili stupnju inteligencije dok dokazi ne pokažu drugačije. Ova skupina također puno teže pretpostavlja da je manjak dokaza o bićima više inteligencije dokaz da ona ne postoje, čime naglašavaju činjenicu da se naša potraga za signalima proteže do udaljenosti od 100 svjetlosnih godina od nas (što je 0,1 % naše galaksije) što znači da postoji niz mogućih objašnjenja. Evo njih deset:

1. mogućnost: super inteligentna bića možda su već posjetila Zemlju, ali prije nas. Kako stvari stoje, čovječanstvo postoji otprilike 50.000 godina, što je tek mali dio vremena. Ako je do kontakta došlo prije toga, možda su se neke tadašnje životinje prepale i pobjegle i to je sve. Nadalje, zabilježena povijest obuhvaća tek 5500 godina, kada je skupina drevnih plemena lovaca i sakupljača mogla iskusiti neke lude izvanzemaljske dogodovštine, ali nisu imali sredstva da o tome ostave traga za buduće naraštaje.

2. mogućnost: galaksija je kolonizirana, ali mi živimo u udaljenom ruralnom dijelu galaksije. Europljani su kolonizirali Ameriku znatno prije nego je maleno pleme Inuita na dalekom sjeveru Kanade znalo da se to dogodilo. Možda je došlo do urbaniziranog međuzvjezdanog naseljavanja viših civilizacija u kojem su svi susjedni solarni sustavi u određenom području naseljeni i međusobno komuniciraju, te ne bi bilo praktično i ne bi imalo smisla da se itko bavi udaljenim nasumično odabranim dijelom spirale u kojoj mi živimo.

3. mogućnost: čitav koncept fizičke kolonizacije je urnebesno nazadan koncept za naprednije vrste. Civilizacije Tipa II možda su si i mogle energijom stvoriti savršene uvjete koje zadovoljavaju sve njihove potrebe. Možda imaju i ludo napredne načine smanjivanja potrebe za resursima i možda nemaju nikakvog interesa za napuštanjem njihove sretne utopije kako bi istražili hladan, prazan i nerazvijen Svemir.

Još naprednije civilizacije mogle bi doživljavati cijeli fizički svijet kao strašno primitivno mjesto pošto su sami odavno pokorili vlastitu biologiju i nadogradili svoje mozgove virtualnom stvarnošću, tj. vječnim rajem. Život u fizičkom svijetu biologije, morala, želja i potreba oni bi mogli doživljavati kao što mi doživljavamo život primitivnih oceanskih vrsta koje žive u hladnom, mračnom moru.

4. mogućnost: u Svemiru postoje strašne predatorske civilizacije, a većina inteligentnog života dovoljno je pametna da ne šalje bilo kakve izlazne signale i oglašava svoju lokaciju. Ovo je neugodan koncept koji bi pomogao objasniti činjenicu da SETI-jevi sateliti nisu primili nikakav signal. No to također znači i da smo mi nevjerojatno naivni početnici koji strašno riskiraju odašiljanjem signala. Trenutno traje rasprava o tome bismo li se trebali upustiti u METI (eng. Messaging to Extraterrestrial Intelligence – „Slanje poruka izvanzemaljskoj inteligenciji" – obratno od SETI-ja) ili ne, a većina ljudi zalaže se za potonje. Stephen Hawking upozorava: „Ako nas izvanzemaljci posjete, ishod bi mogao biti nalik onome kad je Kolumbo stigao u Ameriku, što nije dobro ispalo za domoroce." Čak i Carl Sagan (gorljiva pristalica ideje da bi bilo koja civilizacija koja je toliko napredna da je postigla međuzvjezdano putovanje trebala biti altruistična, a ne neprijateljska) opisao METI kao „izrazito nepromišljenu i nezrelu" praksu te je poručio da „najmlađa djeca u stranom i nesigurnom kozmosu trebaju dugo slušati u tišini te strpljivo učiti o Svemiru i hvatati bilješke prije nego se i sami otisnu u nepoznatu džunglu koju ne razumiju". Zabrinjavajuća pomisao!

Nastavak:

Učitaj još...

Možda će vas zanimati