Svemir i vrijeme

Pokreće se najveća astronomska mreža u Europi

L.B., A.I.

Kako napreduje naše znanje o svemiru, tako i astronomi trebaju sve više komplementarnih tehnika kojima bi analizirali i razumjeli astronomske fenomene. Ovoga im puta u pomoć priskače Europska unija koja je odlučila spojiti optičku i radijsku mrežu, OPTICON i RadioNet, u jednu od europskih najvećih prizemnih astronomskih mreža: OPTICON-RadioNet PILOT (ORP).
Projekt je financiran s 15 milijuna eura iz H2020 programa Europske komisije, a sastojat će se od oko 20 teleskopa i teleskopskih nizova.

Cilj ORP mreže je harmonizacija opservacijskih metoda i alata za optičke i radijske astronomske instrumente na Zemlji, i omogućavanje istraživačima da dobiju pristup širem spektru postrojenja u čemu će im pomoći dugogodišnje iskustvo OPTICON-a i RadioNet-a.

ORP će se specijalizirati za razvoj brzorastućeg polja poznatog kao višeglasnička astronomija, koja zahtjeva upotrebu širokog spektra radiovalova i gravitacijskih valova, kozmičkih zraka i neutrina. Pomicanje barijera između zajednica harmonizirajući opservacijske protokole i metode analize u optičkim i radio domenama omogućit će astronomima da bolje surađuju prilikom istraživanja tranzicijskih i varijabilnih astronomskih događaja.

Astronomi iz 15 europskih zemalja, Australije i Južne Afrike već su se pridružili ORP konzorciju. Sve će biti koordinirano iz francuskog centra National de la Recherche Scientifique koji djeluje i doprinosi nekoliko optičkih i radio teleskopa, Sveučilište u Cambridgu i Max Planck institut za radio astronomiju iz Njemačke. U Belgiji, mreža uključuje Institut za astronomiju koji je zadužen za razvoj novih instrumenata za Vrlo veliki teleskopski interferometar (VLTI), i koordinaciju jednog od sedam europskih centara za VLTI ekspertizu.

"Iako Hrvatske institucije nisu unutar grupe nositelja ovoga projekta, hrvatski znanstvenici imaju mogućnost kroz tu mrežu prijaviti se za primjerice teleskopsko vrijeme i zatražiti sufinanciranje za odlazak na opažanja. Ovo je u suštini rada opažačkih astronoma: pisanje prijava za teleskopsko vrijeme, opažanje danim teleskopom u slučaju da je prijava odobrena te potom obrada i analiza podataka." komentirala je za Znano.st Vernesa Smolčič, naša poznata astronomkinja i astrofizičarka.

Izvor: Kuleuven.be

Slika: M. Claro/ESO

Možda će vas zanimati