Popularno
Svemir i vrijeme

Živimo li u simulaciji? Evo zašto Elon Musk i drugi znanstvenici smatraju da je tako

L.B.

Teorija simulacije pojavila se 2003. godine kada je ovu tezu iznio filozof Nick Bostrom s Oxfordskoga sveučilišta u svome čuvenom radu.

Teza glasi ovako: ako u Svemiru postoje dugovječne tehnološke civilizacije i ako one provode računalne simulacije, mora postojati ogroman broj simuliranih realnosti naseljenih stanovnicima koje u stvari predstavlja umjetna inteligencija, i koji vjerojatno nemaju pojma da žive unutar igre. Stanovnici poput, na primjer, nas.

Ova je teorija, koliko god nevjerojatno nekome možda zvučala, kroz godine skupila mnoge pobornike. Neki od njih su i svjetski poznate osobe, pa je tako jedan od najglasnijih pobornika ove teorije milijarder i vlasnik tvrtke SpaceX, Elon Musk.

„Ako pretpostavite da postoji bilo kakva razina napretka, računalne igre će nakon nekog vremena postati potpuno nerazlučive od stvarnosti. Najvjerojatnije je da već živimo unutar jedne takve simulacije“, zaključio je Musk.

Njemu se pridružuje i poznati astrofizičar Neil deGrasse Tyson, koji smatra da su šanse da je svijet oko nas zapravo simulacija 50-50.

„Volio bih kada bih mogao upregnuti snažne argumente protiv toga, no ne mogu naći niti jedan“, izjavio je Tyson upitan od strane novinara da prokomentira svoje teze o ovoj teoriji.
Kada bi ova teorija zaista bila realnost koju živimo, tada sve oko nas bilo stvarno no ne bi imalo svoj fizički oblik, što znači da bi postojalo isključivo unutar simulacije.

Znanstvenici upravo tragaju za zrcalnim Svemirom, mogao bi nam biti pred nosom


Ono što je Bostroma navelo da izvede ovu teoriju, a Ljude poput Muska i Tysona da je prigrle, jest stav da ljudi vrlo vjerojatno nisu sami u Svemiru. Stoga je većina argumentacije utemeljena na teoriji vjerojatnosti. Ako nismo sami u Svemiru, koje su šanse da ne postoji tehnološki mnogo naprednija civilizacija od nas? A ako postoji, koje su šanse da do sada već nije osmislila simulaciju nalik na Zemlju?

Ova je rasprava potakla znanstvenike da pokušaju pronaći načine kako bi testirali ovu hipotezu. Kako bi ovakvi eksperimenti mogli izgledati? Jedno od mogućih rješenja opisano je i unutar popularne kulture.

„Kada bi postojale greške u programu koji upravlja našim Svemirom, poput onih u Matrix filmovima, one bi zasigurno imale učinke koje bismo mogli primijetiti. Baš ako što bi Bog koji se pojavljuje u olujnom oblaku bio prilično dobar empirijski dokaz u korist religije“, objasnio je Scott Aronson, računalni znanstvenik sa Sveučilišta u Texasu.

Iako bi takve pogreške bilo vrlo teško detektirati, neki su znanstvenici prilično optimistični oko toga tako da su su već osmišljene brojne teorije i načini na koje bi se moglo početi tragati za bilo kakvim pogreškama u našoj 'matrici'.

Izvor: NBC

Možda će vas zanimati