ZNANOST: hrvatski znanstveni portal

Empatija potiskuje analitičko promišljanje i obrnuto

Istraživanje pomaže i kod poremećaja
Ovaj nalaz je znakovit za razne neuropsihijatrijske poremećaje, od tjeskobe, depresije i ADHD-a do shizofrenije - sve ih karakterizira neki oblik socijalne disfunkcije, rekao je Jack. ''Terapija se mora usredotočiti na ravnotežu između ovih mreža. Danas se većina rehabilitacija, i šire gledano većina edukacijskih napora bilo kakve vrste, usredotočuju na ugađanje analitičke mreže. Ipak, našli smo da se više korteksa bavi socijalnom mrežom.''

Možda najjasnije, teorija ima smisla u odnosu na razvojna oštećenja poput autizma i Williamsovog sindroma. Autizam je često karakteriziran jakom sposobnošću za rješavanje vizuospacijalnih problema, poput mentalnog manipuliranja dvo ili trodimenzionalnim oblicima, ali lošim socijalnim sposobnostima. Takozvana teorija ''ekstremnog muškog mozga'' (EMB - Extreme Male Brain) tvrdi da autistični ljudi pokazuju deficit i kašnjenje kognitivne empatije, no netaknute ili superiorne sposobnosti sistematiziranja.

Teorija empatiziranja-sistematiziranja dijeli ljude u 5 grupa:
• Tip E; sposobnost empatiziranja je na značajno većoj razini nego sposobnost sistematiziranja (E>S).
• Tip S; sposobnost sistematiziranja je na značajno većoj razini nego sposobnost empatiziranja (S>E).
• Tip B (B-balance; ravnoteža); čija je sposobnost empatiziranja jednaka sposobnosti sistematiziranja (E=S).
• Ekstremni tip E; sposobnost empatiziranja je iznad prosjeka, ali sposobnost sistematiziranja je ispod prosjeka (E>>S).
• Ekstremni tip S; sposobnost sistematiziranja je iznad prosjeka, ali sposobnost empatiziranja je ispod prosjeka (S>>E).

E-S profili, izrađeni pomoću testova kvocijenta empatije i kvocijenta sistematiziranja, pokazuju pouzdane spolne razlike u generalnoj populaciji - više žena iskazuje E>S profil, a više muških S>E profil).
Teorija ''ekstremnog muškog mozga'' je proširenje E-S teorije, te pretpostavlja da autistični ljudi pokazuju ekstremnu verziju tipično muškog profila, otuda joj i porijeklo naziva.

Sama empatija se dijeli na dvije komponente: kognitivna empatija - sposobnost prepoznavanja tuđih mentalnih stanja i afektivna empatija - sposobnost odgovora prikladnom emocijom na tuđa mentalna stanja. Brojne studije pokazuju da individue s autizmom imaju poteškoća pri utvrđivanju tuđih misli i osjećaja, ali dožive empatiju kada postanu svjesni mentalnih stanja drugih osoba. Čak se i zdravi odrasli ljudi mogu previše oslanjati na jednu mrežu, rekao je Jack. Pogled na poslovne stranice u novinama pruža neke primjere.

''Želite da predsjednik uprave neke tvrtke bude izuzetno analitičan kako bi efikasno vodio tvrtku, inače bi bankrotirala,'' rekao je. ''Ali, možete izgubiti svoj moralni kompas ako zapnete u analitičkom načinu razmišljanja.''

''Nikada se nećete provući bez obje mreže,'' Jack je nastavio. ''Ne želite koristit jednu, nego cirkulirati između njih i upotrijebiti pravu mrežu u pravo vrijeme.''

Istraživači nastavljaju testirati teoriju, proučavajući hoće li se mozgovi prebaciti sa socijalne mreže na analitičku kada studenti u MRI-u vide ljude prikazane na dehumanizirajući način, to jest, kao životinje ili objekte. Grupa isto tako proučava da li gađenje ili socijalno stereotipiziranje zbunjuju naš moralni kompas upotrebom analitičke mreže i potiskivanjem aktivnosti socijalne mreže.

Izvor: Case Western Reserve University

Podijeli.