Može li infekcija koronom povećati rizik od razvoja Parkinsonove bolesti?
To je pitanje postavljeno u novom komentaru objavljenom u časopisu Trends in Neurosciences (photo credit), koji istražuje tri poznate studije slučaja ljudi koji razvijaju Parkinsonove simptome u tjednima nakon zaraze SARS-CoV-2, virusom koji uzrokuje COVID-19.
"Kako se i danas nastavljamo boriti s pandemijom COVID-19, moramo uzeti u obzir i njene implikacije za budućnost", rekao je Brundin. "Sve je više dokaza da bi nuspojave infekcije COVID-19, poput upale i oštećenja krvožilnog sustava, mogle postaviti temelje za razvoj Parkinsonove bolesti. COVID-19 je očito glavna i stalna prijetnja za javno zdravlje, ali posljedice infekcije može završiti s nama u godinama i desetljećima koje dolaze. "
Parkinsonova bolest je multisistemski poremećaj koji započinje godinama ili čak desetljećima prije nego što se pojave njegovi simptomi povezani s pokretima. Rastući dokazi sugeriraju da Parkinsonova bolest proizlazi iz složene kombinacije čimbenika koji se razlikuju od osobe do osobe, uključujući dob, genetsku predispoziciju, povijest infekcija i izloženost određenim čimbenicima okoliša poput zagađenja ili pesticida.
Posebno virusne infekcije mogu igrati ulogu u pokretanju najranijih stadija Parkinsonove bolesti pokrećući kaskadu koja rezultira smrću moždanih stanica koje proizvode dopamin, vitalni kemijski glasnik čija odsutnost dovodi do problema s kretanjem poput smrzavanja i tremora.
Tri slučaja navedena u komentaru dogodila su se kod ljudi bez obiteljske povijesti Parkinsonove bolesti i bez ikakvih poznatih ranih Parkinsonovih simptoma. Dvoje su zabilježili poboljšanje simptoma sličnih Parkinsonovoj bolesti nakon liječenja tradicionalnim Parkinsonovim lijekovima koji nadoknađuju dopamin; treći se spontano oporavio. Iako ovi lijekovi liječe simptome, oni često imaju izazovne nuspojave i ne usporavaju ili zaustavljaju Parkinsonovo napredovanje.
"SARS-CoV-2 smatra se respiratornim virusom, međutim, njegova virulencija i patogeni potencijal, posebno za neurološke komplikacije, i dalje nas iznenađuju", rekao je Nath. "Neki pacijenti mogu razviti ozbiljne neurološke manifestacije usprkos blagim respiratornim simptomima."
Na temelju dokaza iz studija slučaja i onoga što je poznato o mehanizmima koji podupiru Parkinsonovu bolest, Brundin, Nath i Beckham predlažu tri moguća načina na koja bi infekcija COVID-19 mogla pridonijeti nastanku Parkinsonove bolesti:
1. COVID-19 povezan je s krvnim ugrušcima i drugim problemima s krvožilnim sustavom, uključujući mozak. Te vaskularne uvrede mogu prouzročiti oštećenje područja mozga koje proizvodi dopamin, što bi kasnije moglo rezultirati gubitkom dopamina koji odražava Parkinsonovu bolest.
2. Dokazana je veza između kronične upale i Parkinsonove bolesti. Moguće je da bi teška upala koja je posljedica COVID-19 mogla potaknuti upalu mozga i staničnu smrt povezanu s Parkinsonovom bolesti.
3. SARS-CoV-2 može biti neurotropni virus, što znači da napada živčani sustav. Zbog toga COVID-19 i Parkinsonova bolest dijele neke rane simptome poput gubitka osjeta mirisa i problema s crijevima. Uz to, infekcija SARS-CoV-2 mogla bi dovesti do povećanja alfa-sinukleina, proteina povezanog s Parkinsonovom bolešću (to je viđeno kod drugih virusnih infekcija).
Iako ovi slučajevi ne dokazuju da infekcija COVID-19 uzrokuje Parkinsonovu bolest, oni sugeriraju zabrinjavajući mogući odnos između virusa i naknadnih neurodegenerativnih poremećaja.
"Veliki broj respiratornih slučajeva zbog SARS-CoV2 omogućio nam je da razumijemo i analiziramo važne neurološke komplikacije teških respiratornih virusnih infekcija", rekao je Beckham. "Važno je da nastavimo naša znanstvena istraživanja ovog novog virusa kako bismo razumjeli sve kratkoročne i dugoročne komplikacije pandemije COVID-19." Izvor: Sci