Popularno
Zdravlje i medicina

Svinje mogu disati kroz anus, a vjerojatno mogu i ljudi, evo kako

L.B.

Dovod kisika tekućinom pomoću cijevi u anus uskoro bi moglo spasiti nečiji život. Znanstvenici istražuju ovu mogućnost disanja kroz anus kao novi tretman za osobe kojima otkazuju pluća, a za sada je uspješno testirana na svinjama.

Osobe s niskom razinom kisika u krvi mogu se liječiti pomoću respiratora koji im upuhuje zrak u pluća. No, to obično zahtijeva sedaciju i može ozlijediti osjetljivo plućno tkivo. "Ovo može biti stvarno štetno", rekao je Takanori Takebe s Tokijskog medicinskog i stomatološkog sveučilišta.

Takebe se prvi zapitao mogu li ljudi apsorbirati kisik kroz svoja crijeva, poput nekih slatkovodnih riba. U sisavaca je rektum obložen tankom membranom koja omogućuje apsorpciju određenih spojeva u krvotok, što liječnici već sada iskorištavaju aplikacijom određenih lijekova u obliku čepića.

Takebe i njegov tim testirali su ovu ideju na svinjama, dajući im klistire tekućine koja se naziva perfluorokarbon, a koja sadrži visoku razinu kisika. Takve su tekućine ranije istraživane u sklopu mogućnosti disanja pomoću tekućina i već se koriste za zaštitu pluća nedonoščadi, što znači da će vjerojatno biti pogodne i kod ovih eksperimenata, kaže Takebe.

Istraživači su anestezirali četiri svinje i stavili ih na ventilator koji im je uvjetovao nižu brzinu disanja od uobičajene, zbog čega im je razina kisika u krvi pala. Kad su dvjema svinjama dali klistir s oksigeniranom tekućinom, razina kisika u krvi značajno im je porasla nakon svake infuzije. Isti se učinak dogodio kada se tekućina dopremala preko cijevi koje su bile kirurški umetnute u rektume druge dvije svinje.

Ako se sličan učinak pokaže kod ljudi, ovo bi moglo imati ogromne zdravstvene implikacije. Takebe smatra da bi ovaj pristup mogao biti posebno koristan u zemljama s niskim prihodima koje imaju manje objekata za intenzivnu njegu. "Respiratori su super skupi, a za njihovo upravljanje potrebno je brojno medicinsko osoblje. Ovo je samo jednostavan klistir", zaključuje. Izvor: New Scientist

Možda će vas zanimati